-
Ministarstvo obrazovanja i nauke TK podržava diplomirane pedagoge-psihologe - 7 hours ago
-
Kolegij Skupštine TK zakazao 22. redovnu i 23. sjednicu Skupštine hitnog karaktera - 8 hours ago
-
Bolji uslovi za pacijente Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli - 8 hours ago
-
Uprava policije MUP TK-a/SKP: Otkriveni počinioci više KD Prijevara, oduzeta sloboda jednom licu - 11 hours ago
-
U toku radovi na čišćenju korita rijeka Jale i Soline - 11 hours ago
-
Ministar Gazdić u radnoj posjeti biblioteci Behram-beg - 1 day ago
-
MUP TK: Održan okrugli sto „Nacrt zakona o oružju i municiji TK“ - 1 day ago
-
Održana konferencija za novinare povodom 15. tuzlanskih neuroloških susreta - 1 day ago
-
FZZZ: Javni poziv „Tražim poslodavca 2024“ biće otvoren od 13. do 15. maja - 1 day ago
-
Tokom vikenda iz saobraćaja isključeno ukupno 31 vozač, izdato 176 prekršajnih naloga - 1 day ago
Je li dijeta 16:8 baš toliko dobra kao što se priča?
Režim prehrane kod kojeg se 8 sati jede, a ostalih 16 suzdržava od hrane, osvojio je svijet. Međutim, i ta je dijeta daleko od savršene.
Često me za savjet o mršavljenju znaju pitati ljudi koji već imaju unaprijed formiran stav o određenoj hrani i temama vezanim uz prehranu. Mnoge navode i obećanja, kada je mršavljenje u pitanju, treba uzeti s rezervom. Lijepo zvuče pa ih se ljudi teško odriču.
Ne znam što je tome razlog, no ljudi vole neobične preporuke i smjerove u prehrani. Tako je i danas sve popularnija prehrana po principu 16:8.
Ovaj način prehrane zagovara konzumiranje hrane u periodu od 8 sati u danu, a ostalih 16 sati se čovjek od nje suzdržava. Najčešće se hrana konzumira od 12 do 20 h, no tih 8 sati može biti i u nekom drugom razdoblju, na primjer od 9 do 17 h.
Mišljenja sam da je ovaj način prehrane manjkav iz više razloga.
Zašto doručak treba zadržati
Krenimo redom. Kada čovjek redovito na počinak ide u neko primjereno doba; oko 22 ili 23 h, a ustaje u 6 ili 7 h do podne sigurno osjeti glad. Ne doručkuje li pravovremeno, pada koncentracija šećera u krvi, a time pozornost i radna sposobnost. Nerijetko se javljaju nervoza i napetost. Štoviše, do 12 h čovjek već pregladne pa je velika vjerojatnost da će tada pojesti i više nego je mislio.
Ne kažem da doručak mora biti obilan, no s druge se strane ne smije zaboraviti činjenica da on, uz ručak i večeru, čini okosnicu naše svakodnevne prehrane te doprinosi ravnomjernom rasporedu energetskog unosa tijekom dana.
Nije problem kada se jede, već što se jede
Biti na dijeti znači mijenjati loše navike i izostavljati visokokalorične namirnice niske mikronutritivne vrijednosti poput piroški, croissanta i krafni. Tako primjer ljetnog doručka za mršavljenje može biti pecivo od crnog ili heljdinog brašna, svježi ili polutvrdi sir, rajčica i jogurt.
Sredinom dana se kao užina može pojesti voće; jedna breskva ili dvije marelice što je svakako bolje od sladoleda. Trebamo se više osloniti na neprerađene namirnice. Priznat ćete, ljudi tako ne jedu.
Nije problem što čovjek jede od 7 do 20 sati već što jede velike količine često visokoprerađene hrane; gaziranih i negaziranih sokova, salama, hrenovki, pašteta, keksa, kolača, masnih grickalica, gotovih voćnih jogurta, gotovih i polugotovih jela…
Može li se sve „nagurati“ u 8 sati?
Nadalje, konzumirajući hranu od 12 do 20 h, teško možemo unijeti sve potrebne hranjive tvari; ugljikohidrate, vitamine, mineralne tvari, bjelančevine…, a da se pri tome ne prejedemo.
Jednostavno govoreći, onaj izostavljeni doručak ne čini samo energija (koja se tijekom dijete želi reducirati) već su tu i likopen, kalcij, magnezij, vitamini B skupine, kalij i mnogi drugi mikronutrijenti. Njihov smanjeni unos dugoročno može dovesti do niza problema. Spomenimo kako samo likopen iz rajčice pruža zaštitu protiv raka grlića maternice, jajnika i dojke te doprinosi plodnosti muškaraca dok je magnezij neophodan čimbenik zdravlja mišića uključujući i srce.
Dijeta koja nije za sve
Naravno, prehrana po principu 16:8 nije za trudnice. Znamo svi kako je u trudnoći preporuka imati više kvalitetnih obroka tijekom dana. Posebice su laganiji, a češći obroci korisni trudnicama koje imaju mučnine.
Ova prehrana nije ni za djecu i mlade koji imaju problema s prekomjernom masom. Djecu i mlade treba potaknuti na tjelesnu aktivnost, a to sigurno ne podržava prehrana kojom se izbjegava konzumiranje hrane u prvom dijelu dana.
Unaprjeđenje zdravlja ispred mršavljenja
Složit ćete se kako smršaviti ne znači razboljeti se. Razborito mršavljenje, osim gubitka kilograma, dugoročno ima za cilj unaprjeđenje zdravlja i vitalnosti. To se jedino može postići kvalitetnom prehranom, planiranjem obroka i tjelovježbom. Mršavljenje je put poboljšanja kvalitete života općenito.
I zato, iskoristimo ovo ljeto i blagodati koje nam pruža. Isprobajmo nove recepte, kušajmo nove namirnice, radujmo se životu i u jesen krenimo osvježeni novim spoznajama i iskustvima.
Izvor: ADIVA