-
Vojni muzej 2. pješadijskog puka OSBiH čuvar sjećanja na herojski put Armije RBiH - 4 hours ago
-
Na sceni Narodnog pozorišta Tuzla predstava ‘Kreketanje’ - 8 hours ago
-
Ramazanska čestitka premijera TK Kadrije Hodžića - 9 hours ago
-
Ramazanska čestitka gradonačelnika i predsjedavajuće Gradskog vijeća Tuzle - 9 hours ago
-
74 para cipela za 74 ubijena u masakru nad djecom Srebrenice: Dan prekinute mladosti Srebrenice - 10 hours ago
-
Bakir Izetbegović u posjeti Memorijalnom centru Srebrenica - 10 hours ago
-
Istaknuta podrška zdravstvenom sektoru - 10 hours ago
-
Ramazanska poruka muftije tuzlanskog Vahid-ef. Fazlovića - 10 hours ago
-
Javni konkurs za predlaganje dobitnika javnih priznanja u 2021. godini - 15 hours ago
-
IZBiH: Instrukcije o organizaciji vjerskih aktivnosti tokom mjeseca ramazana - 1 day ago
Istraživači: Lockdown ostavlja negativne posljedice na zdravlje, zato vježbajte
Istraživači s Medicinskog fakulteta iz Splita utvrdili su negativne učinke lockdowna na životna ponašanja i promjene raspoloženja, pa su pozivali zdravstvene vlasti da promiču zdrave načine života kako bi dugoročno smanjili negativne posljedice.
Tijekom deset proljetnih dana prošlogodišnjeg zatvaranja zbog covida-19 u Hrvatskoj, skupina medicinskih znanstvenika iz Splita provela je istraživanje na 3027 ispitanika iz opće populacije, koji su popunili internetske upitnike o životnim navikama i promjenama raspoloženja prije i tijekom locdowna.
Rezultati su upravo objavljeni u novom broju časopisa Croatian Medical Journal.
Sudionici, među kojima je 70 posto žena, kazali su da su se češće osjećali uplašeni, obeshrabreni i tužni. Ukupno se 30 posto ispitanika udebljalo, od kojih je to češće kod žena, kaže se.
Također, žene su pušile povećani broj cigareta i prijavile nižu učestalost i trajanje tjelesnih vježbi.
Iako su naši rezultati pokazali smanjeni udio onih koji povremeno piju, povećao se udio onih koji piju manje od sedam pića tjedno ili više, kaže se u istraživanju.
Napominje se da je iz ranije literature bilo poznato da dugotrajno sjedenje u kući može dovesti do pretjerane tjelesne neaktivnosti, koja je okarakterizirana kao glavni čimbenik rizika za kardiovaskularnu i smrtnost od svih uzroka, a povezana je i s pogoršanjem raspoloženja i mentalnog zdravlja.
Ukupno 96 posto ispitanika izvijestilo je da poštuje većinu ili sva propisana ograničenja, pri čemu su žene i razina visokog obrazovanja povezani s višim poštivanjem ograničenja, kažu autori članka Zoran Đogaš, Linda Lušić Kalcina, Ivana Pavlinac Dodig, Sijana Demirović, Katarina Madirazza, Maja Valić i Renata Pecotić.
Dodaju da su sudionici koji su preživjeli zagrebački potres razvili simptome PTSP-a, anksioznosti i depresije, što bi moglo objasniti porast učestalosti anksioznosti među ispitanicima u Zagrebu, koji su doživjeli potres tijekom pandemije covida-19.
Zdravstveni bi radnici trebali naglasiti korisne uloge svakodnevnog vježbanja, poput promicanja antioksidativnih i protuupalnih procesa, ublažavanja stresa i jačanja aktivnosti obrane imunološkog sustava, zaključuje se, prenosi Hina.