Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) je proizvođačima hrane i svim zainteresiranim na raspolaganje ustupio elektronsko izdanje “Vodiča za unapređenje sigurnosti hrane”, brošuru sa osnovama koje treba poznavati svaki potencijalni ili aktuelni proizvođač hrane, ali i konzument. Vodič je objavljen na internet prezentaciji Instituta, inz.ba.
Iz INZ-a pojašnjavaju da je pristup dovoljnim količinama sigurne i zdrave hrane ključan za održavanje života i promicanje dobrog zdravlja. Nesigurna hrana koja sadrži štetne bakterije, viruse, parazite ili hemijske tvari može uzrokovati više od 200 različitih bolesti – u rasponu od proljeva do karcinoma.
Procjenjuje se da se oko 600 miliona ljudi – gotovo jedan od 10 ljudi – razboli nakon konzumiranja kontaminirane hrane svake godine, što je rezultiralo 420.000 smrtnih slučajeva i gubitkom 33 miliona zdravih godina života, navode iz INZ-a.
Zbog toga, stručnjaci INZ-a ponudili su besplatni Vodič za unapređenje sigurnosti hrane, jer, kako ističu, zdrava hrana preduvjet je za uspješno društvo.
Podsjećaju da je na nivou Evropske unije donesen čitav niz propisa kojima se nastoji regulisati oblast rukovanja, proizvodnje, prometa i skladištenja hrane, sa ciljem prevencije pojave hranom prenosivih bolesti i trovanja hranom.
– Sigurnost hrane uključuje postupke koje treba slijediti radi izbjegavanja potencijalno ozbiljnih zdravstvenih rizika. Hranom se mogu prenositi bolesti s jedne osobe na drugu, nego ona može služiti i kao medij za rast mikroorganizama koje uzrokuju trovanje hranom – ističe menadžer za kvalitet u INZ-u Benjamin Čaušević.
Rizici onečišćenja hrane mogu biti mikrobiološki, fizički ili hemijski, u hranu mogu dospjeti u bilo kojoj fazi njenog puta “od njive do trpeze”. Zbog toga se još u procesu primarne proizvodnje pa dalje prerade, pripreme, manipulacije, čuvanja-skladištenja mora značajna pažnja posvetiti brizi o siguronosnom aspektu hrane, primjenom uniformnih procedura poput standarda za sigurnost hrane zasnovanih na principima dobre proizvođačke prakse, dobre higijenske prakse, analizi i procjeni rizika za sigurnost hrane u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije.
Briga za sigurnost hrane podrazumijeva sve procese počevši od rukovanja, skladištenja i pripreme hrane za sprečavanje infekcije i pomaže nam da naša hrana zadrži dovoljno hranjivih sastojaka da bismo imali zdravu i potpunu prehranu.
Čaušević podsjeća da se bakterije, kao što su Salmonella, Campylobacter i Escherichia coli prenose hranom (jaja, meso peradi, mlijeko, drugi proizvodi životinjskog porijekla, pitke vode, voće i povrče) i godišnje pogađaju milione ljudi – ponekad s teškim i smrtnim ishodima.
– Paraziti, virusi i hemijske opasnosti poput ostataka veterinarskih lijekova i hemikalija ili onečišćenja iz okoliša također mogu biti izvor bolesti – navodi Čaušević.
HACCP sistem sigurnosti hrane zasnovan je na sedam osnovnih principa koje je preporučila komisija “Codex Alimentarius” i to su Analiza opasnosti, Utvrđivanje kritičnih kontrolnih tačaka ili kritičnih tačaka, Određivanje kritične granice , Uspostavljanje sistema praćenja/nadzora – monitoring, Određivanje korektivnih mjera koje će se poduzimati kada nadziranje indicira da pojedina tačka nije pod kontrolom, Uspostavljanje postupaka verifikacije za potvrđivanje da je HACCP sistem djelotvoran i na kraju Uspostavljanje dokumentacije koja se odnosi na sve postupke i zapise skladno ovim načelima i njihovoj primjeni.
U Institutu su zato poljoprivrednicima, privrednicima, proizvođačima ponudili set sažetaka Zakonodavnog okvira u području sigurnosti hrane u Evropskoj uniji, BiH, pojašnjenje sistema za sigurnost i kvalitet hrane, primjere opasnosti u hrani i kontaminacije hrane, sažetak osnova lične higijene, higijene hrane i bakterija, te preventivne mjere, sanitacija, kao i osnove HACCP sistema.