Tačno prije 22 godine u Dejtonu, američka savezna država Ohajo, parafiran je mirovni sporazum koji je okončao četverogodišnji rat u BiH. Taj je sporazum donio nadu da će BiH, nakon krvoprolića, krenuti putem prosperiteta i euroatlantskih integracija. Ali ….
Sporazum parafiran na današnji dan postao je “ludačka košulja” u koju je BiH zarobljena, osuđena da životari na ivici opstanka, ocjena je velikog dijela intelektualne i političke javnosti u BiH. Mnogo toga što je predvidio “izvorni Dejton” nikada nije provedeno u djelo.
Ipak, Dejtonski mirovni sporazum potvrdio je kontinuitet države Bosne i Hercegovine. Ona je ovim dokumentom ustrojena kao država tri konstitutivna naroda i ostalih, te država u čijem su sastavu dva entiteta, Federacija BiH i Republika Srpska, te Distrikt Brčko.
Ovo nije pravden mir, ali ……
Sporna je u Dejtonu ostala samo teritorija grada Brčko i njegove okoline, te je dogovoreno da to bude riješeno međunarodnom arbitražom. Kasnije je ova “sporna teritorija” proglašena distriktom koji nije pripao niti jednom entitetu u Bosni i Hercegovini.
“Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U situaciji kakva jeste, i u svijetu kakav jeste, bolji mir nije mogao biti postignut”, kazao je Alija Izetbegović nakon parafiranja Dejtonskog sporazuma.
Najveći doprinos u kreiranju Dejtonskog sporazuma dao je bivši zamjenik američke državne sekretarke Madeleine Albright, Richard Holbrooke, a svojim prisustvom garantirali su ga američki predsjednik Bill Clinton, generalni sekretar Ujedinjenih naroda (UN) Boutros Boutros – Ghali, bivši francuski predsjednik Jacques Chirac, tadašnji britanski premijer John Major, generalni sekretar NATO-a Javier Solana, njemački kancelar Helmut Kohl, ruski premijer Viktor Černomirdin, kao i švedski premijer Carl Bildt, koji je bio kopredsjedavajući mirovne konferencije u ime Evropske unije.
Ove riječi i danas, na najbolji način pokazuju domete Dejtonskog mirovnog sporazuma. Prestalo je ubijanje ljudi, iznurivanje glađu i žeđu njenih stanovnika, ali mir u čijem dogovaranju se nastojalo izaći u susret svim “zaraćenim stranama” nije donio blagostanje nikome.
Tiha patnja građana je nastavljena. Pokazalo se da nema napretka kada se insistira na slijepom poštivanju pravila koja su samo trebala da posluže da prestane rat.
I nadogradnja sporazuma je dio sporazuma
Mirovni sporazum predvidio je i njegovu nadogradnju, u skladu sa potrebama ljudi i zahtjevima i standardima u svijetu. Međutim, barem za sada, to ne odgovara pojedincima koji zagovaraju razbijanje Bosne i Hercegovine.
Danas, u “Dejtonskoj BiH”, dobro žive uglavnom političari, članovi stranaka, ministri, rukovodioci postavljeni po stranačkim linijama.
Upravo zbog toga, malo je danas onih koji smatraju da danas u BiH ima razloga za slavlje.
Republika Srpska slavi danas “izvorni Dejton”
Dan parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma u Republici Srpskoj se obilježava neradno.
Predsjednik tog entiteta Milorad Dodik smatra da Srbima odgovara Dejtonski mirovni sporazum onako kako je napisan, a ne kako je rekao “izmijenjen nasiljem visokog predstavnika i međunarodne zajednice, prije svega EU i Amerike”.
“Vanustavna BiH nama ne odgovara, ustavna Bosna nam odgovara i tada ne bismo postavljali pitanje našeg statusa, ali to niko neće da čuje. Mi nismo bez alternative”, poručio je Dodik uoči godišnjice parafiranja sporazuma dogovorenog u Dejtonu, te dodao da Republika Srpska nema nikakve koristi od BiH.
On je istakao da je zadovoljan rješenjima proizašlim iz Dejtona koja treba da se poštuju sve dok se unutrašnje strane ne dogovore drugačije.
BHRT