Februar bi trebao biti u granicama višegodišnjeg prosjeka. Pravi zimski mjesec i u pogledu temperature i u pogledu padavina – kazao je za Agenciju Fena klimatolog Željko Majstorović iz Meteorološkog zavoda FBiH.
Pojašnjava da je trenutno na sceni sušni period u kome dominira jako polje visokog pritiska nad jugoistočnom Evropom, a ta se situacija ponavlja u posljednja dva mjeseca, u decembru i januaru.
Za razliku od jugoistoka Evrope, na zapadu je situacija bila turbulentna i sasvim kontradiktorna. Na evropskim obalama bile su žestoke oluje i poplave, a u Njemačkoj vlada prava proljetna atmosfera, dok se Amerika borila s ledenim olujama.
– Bilo je nevremena i većih padavina, ali do nas nije dolazilo- kaže Majstorović i dodaje da, klimatskih promjena, iako se suma padavina ne mijenja, imamo kraće intervale padavina a onda duže sušne periode.
– Sljedeće sedmice bi konačno trebalo da to polje pritiska popusti i da dođu određene količine padavina. U početku će to biti kiša a krajem mjeseca i snijeg. Ta situacija će se nastaviti i u februaru i trebalo bi biti u granicama višegodišnjeg prosjeka. To će biti pravi zimski mjesec i u pogledu temperature i u pogledu padavina- kaže Majstorović.
Prosjek je, kako kaže Majstorović, oko 70 litara po metru kvadratnom, a temperatura 1 stepen Celzija, svakako govoreći o centralnoj Bosni, a dolina Neretve i Posavine je toplija.
Na pitanje jesu li promjene vremena u ovom razdoblju povezane s klimatskim promjenama, te što se to dešava s vremenom, Majstorović kaže da je na to teško odgovoriti, jer se ne znaju mehanizmi do kojih dolazi do ovoga, a ne zna se ni sasvim sigurna prognoza.
– Postoje razni scenariji koji govore o povećanju temperature od 2 do 6 stepeni Celzija globalnog zagrijevanja. Dva stepena Celzija bi se dalo podnijeti, a šest bi već predstavljalo katastrofu za čitavu planetu- ističe Majstorović.
S obzirom na to da se u Federalnom meteorološkom zavodu bave istraživanjima, kaže da je sada trend da ukupna suma padavina raste, odnosno, postoji trend povećanja, ali pojedinačno.
S jedne strane, pojašnjava Majstorović, imamo veći intenzitet padavina, a s druge i duže sušne periode.
Tako da i pored toga što imamo količinu vode koja zadovoljava, efekt tih padavina nije isti, jer kada intenzivnije pada u brdskoplaninskim područjima, padavine se sliju po površini, ne prodiru u dubinu zemljišta, što bi odgovaralo i poljoprivredi i vodoprivredi.
– Dakle, efekat tih padavina je lošiji. Zimi su česti periodi topljenja snijega, što smanjuje ulogu snijega za akumulaciju vode. Situacija se zaista mijenja, ali globalno- zaključuje klimatolog Željko Majstorović iz Meteorološkog zavoda FBiH.