Federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo izjavila je da, prema određenim procjenama, oko 40 posto izvora zagađujućih materija u Federaciji BiH dolazi od saobraćaja.
Mediji su nedavno objavili da se u pojedinim zemljama Evropske unije vode ozbiljne rasprave o postepenom ukidanju dizel vozila i uvođenju ekološki prihvatljivih vozila. S obzirom da se u Bosni i Hercegovini bilježi stalni porast broja polovnih dizel vozila, pojavila se, naročito kod ekoloških udruženja, bojazan da bi ova anti-dizel politika u nekim zemljama Evropske unije mogla dramatično promijeniti tržište automobila u našoj zemlji, odnosno pretvoriti je u europski auto-otpad.
“Kada govorimo o zagađenju iz saobraćaja, primjećujemo da imamo povećan broj vozila, nedovoljno stroge propise za kontrolu automobila, neodgovarajuće održavanje vozila, nekvalitetne provjere emisija na tehničkom pregledu vozila, neizgrađenu cestovnu infrastrukturu, izostanak efikasnijeg reguliranja saobraćaja na postojećim saobraćajnicama, jer se zastojima u saobraćaju emituje veća količina zagađujućih materija, neadekvatan javni gradski prijevoz, nedostatak parking mjesta, kao i nekvalitetna goriva”, kazala je za Fenu ministrica Đapo.
Napomenula je da se ne raspolaže s preciznim parametrima stanja okoliša uzrokovanim opterećenjem od saobraćaja, te dodala da postoje podaci o emisijama zagađujućih materija iz saobraćaja dati kroz godišnje izvještaje, a koje radi Federalni hidrometeorloški zavod, nadležna institucija za monitoring kvaliteta zraka u Federaciji BiH.
“Mogu reći da je jedino Kanton Sarajevo uradio analizu koja pokazuje izvore zagađujućih materija u zraku i po njihovoj analizi 50 posto zagađenja dolazi iz privatnih ložišta, 30 posto od industrije i 20 posto iz saobraćaja. Obzirom da u Kantonu Sarajevo najviše zagađenja zraka dolazi iz privatnih ložišta, potrebni su projekti poput toplovoda iz Kaknja koji bi omogućio da se smanji zagađenje zraka, kao i projekti utopljavanja objekata”, kazala je Đapo.
Također, svjetske analize i praksa su pokazale da male stvari mogu imati veliki uticaj na smanjenje zagađenja. Na primjer, drva ili cjepanice koje se pripreme i isuše tokom ljeta manje zagađuju od cjepanica koje sadrže vlagu. U pogledu smanjenja zagađenosti iz saobraćaja, dodala je Đapo, bitno je omogućiti funkcionalni javni prijevoz.
Đapo je podsjetila da je Strategija zaštite okoliša Federacije BiH, donesena za period 2008.-2018., identificirala mjere i aktivnosti smanjivanja zagađivanja zraka od saobraćaja u gradovima. Te aktivnosti između ostalog podrazumijevaju reguliranje uvoza polovnih vozila i osiguranja kvaliteta tečnih naftnih goriva što je nadležnost ministarstva na nivou države.
Također, strategijom je predviđeno reguliranje sadržaja sumpora u motornim gorivima, energetska efikasnost novih vozila u prodaji, kao i zabrana prometa olovnih benzina, uvođenja mehanizama plaćanja naknada u ovisnosti od vrste motora, starosti vozila i vrste goriva, te stimuliranje javnog prijevoza.
“Moram naglasiti da su pojedini kantoni kroz svoje kantonalne akcione planove, u ovisnosti od svojih specifičnosti, identificirali mjere unapređenja kvaliteta zraka, kroz mjere smanjenjenja uticaja saobraćaja na njegov kvalitet. Sistem naknada koje se plaćaju pri registraciji vozila uspostavljen je po osnovu zakona o Fondu za zaštitu okoliša u FBiH”, kazala je Đapo.
Po njenim riječima, još ne postoje propisi kojima bi se stimulirala nabavka i korištenje vozila na gas, odnosno električni pogon. Međutim, postoje inicijative i radi se na iznalaženju mogućnosti za stimulaciju nabavke ekoloških vozila.
“Moram naglasiti da su već neke društveno odgovorne kompanije ili institucije poput Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH prepoznali ozbiljnost problema zagađenosti zraka, važnost njegovog rješavanja i počeli primjenjivati pozitivnu evropsku praksu, te krenuli u korištenje ove vrste vozila. Ovakve institucije predstavljaju primjer koji trebamo slijediti”,naglasila je Đapo.
Što se tiče kvalitete goriva, kako je dodala, ona je regulirana Odlukom Vijeća ministara o kvalitetu tečnih naftnih goriva.
“U skladu s odredbama Ugovora o energetskoj zajednici, predmetna odluka mora se uskladiti s odredbama direktive o sadržaju sumpora u gorivima i radi se na reviziji ovog propisa. Kontrola kvaliteta goriva jeste ključna i ocjena njihove usklađenosti s propisanim standardima od ispitnih laboratorija. Za to pitanje nadležni su Ministartvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Federalna uprava za inspekcije poslove i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije”, kazača je ministrica Đapo.
BHRT