U Američkom kutku Biblioteke „Derviš Sušić“ Tuzla, sinoć je predstavljen novi roman književnika Ramiza Salihovića, „Đeneral na bijelom konju“. Ovo djelo predstavlja dramu odrastanja i traganja za vlastitim identitetom jednog od predstavnika tzv. “nevidljive djece” silovanih majki-žena, marginaliziranih i prepuštenih samih sebi. U temelju ovog romana ugrađen je antiratni stav, suprotstavljanje mržnji, nasilju i diskriminaciji. Sadržajno i tematski oslanja se na autorove knjige: “Priče sa broda Titanik” i “Očev testament”.
O knjizi su govorili glavni urednik i vlasnik Izdavačke kuće “Bosanska riječ”, Šimo Ešić, recenzent i prof. Đuro Škondrić, mr. Alija Mrkonjić i sam autor Ramiz Salihović.
Ramiz Salihović živi i stvara u Tuzli, a član je Društva pisaca Tuzlanskog kantona i Društva pisaca Bosne i Hercegovine.
Prema riječima jednog od promotora, profesora Đure Škondrića , ovaj roman je najvjerovatnije prvo literarno djelo u bosanskohercegovačkoj književnosti koje za temu ima silovanje žena – Bošnjakinja u ratu (1992/1995.) od strane agresorskih četničkih hordi. Procjenjuje se da su od 20 do 50 hiljada žena bile žrtve nasilja (silovanja) tokom rata u BiH, no pravi broj nikad neće biti poznat jer mnoge žrtve šute, ne žele povrijeđivati stare rane. Mnoge žrtve silovanja otišle su iz BiH, širom svijeta, tamo gdje ih niko ne prepoznaje.
- Zatajile su i nadležne institucije kojima je zadatak dokumentiranje i istraživanje silovanja tokom ratnih godina u BiH. Poseban problem su djeca koja su došla na ovaj svijet poslije seksualnog nasilja. Gdje su ta djeca, da li im je omogućeno da normalno odrastaju, da se školuju, zaposle…Zato ovaj roman ima i snažnu društvenu poruku i pouku, ističe Škondrić.
Prema riječima glavnog urednika knjige, Šime Ešića, autor je vrsni pripovijedač i pisac „starinskog kova“ koji ne teži novotarijama u izrazu, nego strpljivo gradi priču onako kako je život izrežirao.
Autor u svom kazivanju napominje da nas rat i dalje ubija, nakon što je oružje stalo, iako mislimo da smo preživjeli. Zato je književnost u našoj zemlji svjedočenje o stradanju, o čemu svjedoči i ovaj roman.
- Roman ima antiratni stav, suprotstavljanje mržnji, nasilju i diskriminaciji. Ima višeslojnu romanesknu strukturu: kao roman odrastanja i traganja za vlastitim identitetom dječaka koji je plod silovanja djevojke, mlade slikarke Fate, koju su silovali četnici na Doboru. Čitav roman unutrašnja je drama mladića Bekira Begovića koji odrasta među vršnjacima opterećen uvredljivom stigmom „četničko kopile“ i traga za istinom o sebi i svojim bilološkim roditeljima.
Ramiz Salihović, pjesnik i pripovjedač, autor pet knjiga poezije, knjige pripovijedaka i dva romana. Kratke priče, pjesme, prikaze i eseje objavljivao je u mnogim književnim časopisima. Dobitnik je više nagrada na konkursima za priču Oslobođenje, Prosvjetnog lista, Zadrugara i Književnih susreta Zija Dizdarević u Fojnici. Njegov rukopis novela Priče sa broda Titanik ušao je u najuži izbor pet najboljih rukopisa na konkursu Gradačačkih književnih susreta 2005. godine.
Njegova knjiga priča Priče sa broda Titanik nominovana je za nagradu Društva pisaca Tuzlanskog kantona za 2008. godinu. Priče su mu uvrštene u antologije i izbor nagrađenih priča Prosvjetnog lista, Književnih susreta Zija Dizdarević u Fojnici, u antologiju stvaralaštva o Danilu Kišu -Kiš uobličenja i antologiju Priče o Danilu Kišu. Od početka svog književnog rada razvija i njeguje prepoznatljiv put ka postmodernističkom diskursu, kako samim promišljanjem smisla i vrijednosti književnog teksta tako i njegovim stvaranjem. To se posebno potvrđuje u njegovoj knjizi priča Priče sa broda Titanik (2008) i romanu Očev testament (2013), a nastavlja se u romanu Đeneral na bijelom konju (2017).
aktuelno.ba / Narodna i univerzitetska biblioteka „Derviš Sušić“ Tuzla
Komentari
Komentara
