Posljedice klimatskih promjena

Svake zime u najhladnijem naseljenom mjestu na svijetu stanovnici Ojmjakona u Jakutskoj Republici u Rusiji puštaju na društvenim mrežama snimku vruće vode koja se prolivena u zraku na minus 40 stepeni Celzijusa u trenu zamrzava i pretvara u snježni oblak.

Tako je bilo i ove godine, ali na drugom dijelu svijeta. Voditelj američkog opservatorija Mount Washington u New Hampshireu Adam Gill uoči Silvestrova pustio je na Facebooku isti takav video, zorno pokazujući šta se događa kada se živa u termometru spusti na minus 37 stepena Celzijusa, dva stepena niže od dosadašnjeg američkog rekorda iz 1933. godine.

Brutalna hladnoća i rekordni nanosi snijega posjetili su sjeveroistok zemlje, pretvorivši čuvene slapove Niagare u golemu ledenu skulpturu, u gradiću Erie u Pennsylvaniji za Božić je napadalo rekordnih 135 centimetara snijega, a jezero Ontario se smrzavalo na -20, no zbog ledenih kanadskih vjetrova subjektivni osjećaj hladnoće bio je minus 34 stepena.

Dok se u Washingtonu i New Yorku prvih dana nove godine živa noću spuštala na -15, stanovnici Moskve i Peterburga uživali su na dva stepena iznad nule. Do sada smo navikli na zabundane Moskovljane u šubarama te s injem na brkovima, a sada te slike gledamo na ulicama New Yorka, dok sjeveroistočni dio SAD-a podsjeća na Sibir – kao da se u klimatskom smislu dio Amerike pretvara u Rusiju, a europski dio Rusije u Ameriku. Jer na zapadu europskog dijela Rusije snijega je sve manje, a stručnjaci predviđaju da će do 2100. europska Rusija biti toplija za sedam stepeni.

Na sve to predsjednik SAD-a Donald Trump oglasio se na Twitteru iz svoje rezidencije Mar-a-Lago na Floridi (temperatura plus 17 stupnjeva), šeretski poručujući smrznutim građanima da bi im ‘možda trebalo malo tog dobrog starog globalnog zatopljenja protiv kojeg bi se SAD, ali ne i druge zemlje, trebao boriti uz plaćanje hiljada milijardi dolara’.

I dok se na sjeveroistoku Amerikanci smrzavaju, na zapadnoj su obali jedva ugasili jedan od najgorih požara u povijesti, a u Burbanku, dvadesetak kilometara sjeverozapadno od Los Angelesa, temperatura je dosegla 29 stepeni Celzijevih, nadmašivši rekordnih 28,9 zabilježenih 1963. Štoviše, 2017. je bila jedna od globalno najtoplijih godina otkako je mjerenja, a Arktik i Aljaska, kao i većina svijeta izvan Sjeverne Amerike, topliji su no obično za ovo doba godine.

I polarna hladnoća i ljetna vrućina u Burbanku samo su dio iste priče povezane u pojam globalnog zatopljenja i klimatskih ekstrema, oko čega Donald Trump zbija šale, a grupu američkih stručnjaka potiče da upozoravaju na to da klimatske promjene nisu tek pitanje zaštite okoliša, nego uništavanja ljudskog zdravlja, ekonomije i utjecaja na nacionalnu sigurnost, čineći svijet opasnijim mjestom za život i šireći jaz između bogatih i siromašnih.

Izvještaj grupe međunarodnih humanitarnih organizacija DARA 2012. procijenilo je da zbog posljedica klimatskih promjena u svijetu godišnje umire 400.000 ljudi, uglavnom zbog gladi i bolesti, a Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će do 2030. klimatske promjene biti odgovorne za 240.000 smrtnih slučajeva godišnje, piše kalifornijski Desert Sun. Prema podacima američke Nacionalne službe za vremensku prognozu, u posljednja tri desetljeća od posljedica prekomjernih vrućina umrlo je 4000 građana, a toplinski val 2010. u Rusiji odnio je 50.000 života.

Bolesti koje su nekada bile ograničene na tropska područja sada se šire i drugdje, poput denga groznice i lajmske bolesti, jer više temperature stvaraju idealne uvjete za razmnožavanje insekata, pa se stručnjaci boje da će zatopljenje pomoći širenju komaraca, prenositelja bolesti kao što je virus zika.

Najgore posljedice dolaze zbog šteta u poljoprivredi, tvrdi dekan Sveučilišta u Washingtonu Howard Frumkin, jer u mnogim zemljama u razvoju smanjena proizvodnja hrane zbog strašnih suša znači smrt od gladovanja i pothranjenosti, a u bogatima poskupljenje hrane, zbog čega se siromašni šopaju jeftinim i nekvalitetnim namirnicama nabijajući kilograme, dijabetes i visok krvni tlak.

Bivši gradonačelnik New Yorka Michael Bloomberg, financijaš Tom Steyer i bankar Henry Paulson izračunali su da će se do 2100., ako ostane sve ovako kako je danas, nekretnine na niskim obalnim područjima poput Floride naći pod vodom zbog dizanja razine mora, što bi moglo uzrokovati štetu do 701 milijardu dolara.

Pod vodom će plivati i Trumpov Mar-a-Lago. Trojka je izračunala da će do kraja stoljeća produktivnost radnika koji rade na otvorenom pasti za tri posto, žetve će se na jugu SAD-a i Srednjem zapadu smanjiti do 70 posto, a drastično povećati potrošnja energije za grijanje i hlađenje tijekom ekstremnih zima i ljeta.

Profesor ekonomije sa Stanforda Marshall Burke izračunao je da će, ostane li sve isto kao danas, svijet do kraja stoljeća 23 posto biti siromašniji, SAD čak 36 posto.

Za američko ministarstvo obrane klimatske promjene su ‘multiplikator prijetnji’ jer dodatno pumpaju sigurnosne rizike. Pentagon je 2003. upozoravao da divlje promjene klime mogu dovesti do ‘očajničke potrebe za prirodnim resursima, energijom, hranom i vodom’, što može biti okidač za vojni sukob. I u prošlogodišnjem izvješću o sigurnosnim posljedicama klimatskih promjena ustvrdili su kako će one ‘pogoršati postojeće probleme – siromaštvo, socijalne napetosti, degradaciju okoliša, neučinkovitost vodstva, korupciju i slabljenje političkih institucija – prijeteći stabilnosti brojnih zemalja’.

Sljedeći ratovi neće se voditi zbog nafte, nego zbog vode. Suha područja poput Srednjeg istoka i sjevera Afrike postaju sve suša, a i bez toga su politički zapaljiva. Neki analitičari tvrde da rat u Siriji možda ne bi krenuo poznatim tokom da njihova poljoprivreda nije bila desetkovana, a 1,5 do dva milijuna stanovnika raseljeno u potrazi za kruhom, okupirajući gradove ionako zasute neimaštinom, nestašicom pitke vode i opsadom iračkih izbjeglica. Profesor međunarodnih odnosa Marcus King sa Sveučilišta George Washington kaže da se za terorizam ne mogu optužiti klimatske promjene, ali ‘ako u nekoj sredini imate sušu, glad, siromaštvo i prisilnu migraciju u nestabilna područja, nemojte se čuditi vojsci mladih muškaraca bez posla, kruha i budućnosti koji vide izlaz u regrutiranju u ekstremne organizacije’.

Zbog rasta razine mora, što dovodi do stalnih poplava i uništenja žetvi nekada prebogatih farmi u delti Nila, te nedostatka pitke vode zbog miješanja s morskom, Egiptu prijeti glad i žeđ. A kada se tome pridoda populacijska eksplozija i posljedice revolucije otprije pet godina, u Egiptu bi se – kaže King – mogao dogoditi kataklizmički scenarij kakav još nismo vidjeli na tim prostorima.

U vremenima klasičnog Egipta promjene na delti Nila značile su blagostanje, a danas su najave katastrofe.

tportal.hr