Istraživanje norveškog Spectruma potvrdilo je ono što se i prije znalo. U jadranskom podmorju nalaze se pogodne strukture za akumulaciju nafte i plina. Kolike su te zalihe i što je od njih iskoristivo, saznat ćemo u najboljem slučaju 2018. ili 2019, a ako se to pokaže isplativo, s vađenjem bi se krenulo u prvoj polovici idućeg desetljeća.
Naftni i plinski stručnjaci pozdravljaju inicijativu i entuzijazam Vlade kad je riječ o istraživanju Jadrana. Ali, za razliku od ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, mnogo su oprezniji u davanju bilo kakvih prognoza.
Ministar Hrvatsku u budućnosti vidi kao ‘energetskog diva regije, ako ne i Europe’. Za Mirka Zelića, koji 30 godina radi u Ina-Naftaplinu, od čega dobar dio na vodećim funkcijama, to je ‘preoptimistična, bombastična izjava’.
‘Realnost je malo drugačija. Daj bože da se točnima pokažu ranije procjene naših geologa. To bi već bila puna šaka brade’, kaže Zelić.
Na osnovi prijašnjih Ininih istraživanja, što su djelomično koristili i Norvežani, postoje procjene kako u podmorju ima oko 400 milijuna tona ekvivalenta nafte (2,8 milijardi barela nafte i plina) potencijalnih rezervi.
‘To nisu sve iskoristive količine. Pravilo je da se od potencijalnih negdje oko 20 do 40 posto može iskoristiti da budu pridobive rezerve’, objašnjava Zelić.
Prema toj računici, iz Jadrana bi se u najboljem slučaju moglo iscrpsti oko 160 milijuna tona ekvivalenta nafte ili oko 1,2 milijardi barela. Za usporedbu, u posljednjih 60 godina, ističe Zelić, Ina je izvadila 184 milijuna tona ekvivalenta nafte.
Naravno, sve su to još uvijek računi bez krčmara. Koliko stvarno ima nafte i plina i što je od toga iskoristivo, pokazat će istraživanja koja će financirati i provesti naftne kompanije. Snimke Norvežana tek su prvi korak, bolje reći, mamac za privlačenje velikih igrača.
Vrdoljak je najavio kako će u proljeće objaviti međunarodni natječaj za istraživanje i eksploataciju nalazišta, a prve koncesije bit će dodijeljene 2015. godine.
‘Istraživanja Spectruma svakako daju nadu i poticaj da se nastavi. Ali treba se znati kako će naftašima trebati još tri do pet godina istraživanja i onda još isto toliko za pripremu bušotina. I ako sve bude išlo prema planu, proći će barem osam do 10 godina do početka proizvodnje’, ističe Igor Dekanić, profesor s Rudarsko-geološko naftnog fakulteta.
Međutim, i prije početka eksploatacije Hrvatska će imati značajne ekonomske koristi. Kako bi podijelile rizik, naftne tvrtke u istraživanje idu u konzorcijima, a obično je jedan od sudionika domaća kompanija, što otvara prostor za Inu.
Osim toga, naftašima će trebati jaka logistika i infrastruktura. Morske luke, aerodromi, ceste, a netko će ih morati i opskrbljivati hranom i ostalim potrepštinama. Sve to otvara šansu za čitav niz tvrtki, ističe Dekanić.
(tportal/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/dh)