-
Manifestacijom „Shakespeare Day“ obilježen Svjetski dan knjige i autorskih prava - 11 hours ago
-
U srijedu promocija knjiga prof. Mehmedalije Hadžića - 12 hours ago
-
U Gradskoj upravi upriličen prijem za ambasadora Velike Britanije NJ.E. Julian Reilly - 12 hours ago
-
Sanacija posljedica prošlogodišnjih poplava u Teočaku - 12 hours ago
-
50.000 KM za razvoj i unaprjeđenje javne tržišne infrastrukture - 12 hours ago
-
Utvrđeni kriteriji za raspodjelu 2,1 milion KM za podršku sportu VIDEO - 12 hours ago
-
FMT: Radnici u trgovinama korak bliže neradnoj nedjelji - 14 hours ago
-
Ambasador Velike Britanije posjetio Tuzlanski kanton - 15 hours ago
-
Gradonačelnik Lugavić razgovarao s predstavnicima Fondacije Friedrich Ebert Stiftung - 1 day ago
-
Sufinansiranje energijski efikasne i ekološke javne rasvjete u 3 općine TK - 1 day ago
URM / Obavješetenje za javnsot zbog aerozagađenja
Sitne čestice (PM2.5) u plućima dovode do pojave i pogoršanje astme, HOPB-a i raka pluća.
U kardiovaskularnom sistemu uzrokuju: srčane aritmije, ishemijske bolesti srca, kongestivno zatajenje srca a na nervnom sistemu moždane udare.
Lebdeće čestice < 10 μm pojačavaju respiratorne simptome, povećavaju pojavu obolenja od astme i smrtnost od raka pluća i kardiovaskularnih bolesti. Ozon smanjuje plućnu funkciju i povećava pojavu obolenja od astme. Azot dioksid dovodi do pogoršavanje astme i HOPB-a. Dovodi do kardiovaksularnih i cerebrovaskularnih oboljenja (aritmije srca, ICV-a). Sumpor dioksid znatno utiče na respiratorni sistem i plućnu disfunkciju, pogoršavanje astme i hroničnog bronhitisa te uzrokuje upalu respiratornog trakta, pogoršanje srčanih oboljenja, povećava rizik ICV-a. i smrtnost od raka. Ugljen monoksid: pojačava respiratorne simptome i smanjuje plućnu funkciju.
Zbog aerozagađenja unutrašnjeg i vanjskog okoliša najugroženija su djeca do 5 godina starosti, starije osobe preko 60 godina , hronični plućni i srčani bolesnici.
Preporuke građanima:
izbjegavati boravak u aerozagađenim sredinama, naročito u danima sa visokim koncentracijama štetnih čestica i gasova, Smanjiti kretanje i boravak vani, ukoliko je neophodno koristiti maske. Provjetravanje i dobra ventilacija životnih i radnih prostora zbog unutrašnjeg aerozagađenja. Redovne vakcinacije rizičnih grupa (influenca, pneumokok…). Uzimanje dovoljne količine tečnosti, vitamina i minerala. Adekvatno oblačenje. Redovne kontrole hroničnih bolesnika.
U slučaju pojave bilo kakvih simptoma blagovremeno se javiti ordinirajućem ljekaru ili specijalisti pneumoftiziologu, internisti kardiologu, pedijatru, neurologu…
Zagađenje zraka ostavlja dugoročne posljedice naročito na hronične plućne bolesnike koji boluju od astme i hronične obstruktivne plućne bolesti i bolesnike koji boluju od kardio-cerebro vaskularnih bolesti. Prema međunarodnoj Agenciji za istraživanje raka štetne čestice i gasovi u zraku su potvrđeni kancerogenici koji ovisno od koncentracije i dužine ekspozije urokuju rak pluća.
Aerozagađenje se smatra jednim od uzroka porasta incidence i prevalence u svijetu; astme, HOPB-a, karcinoma pluća, upala gornjih i donjih disajnih puteva, alergija i povećane stope smrtnosti.
Klinika za plućne bolesti Tuzla / Udruženje respiratorne medicine
aktuelno.ba