Na području grada Tuzle, na lokalitetu Gornje Tuzle, pronađen je vodovod iz doba Rimljana. Prema prvim procjenama rimski vodovod je star više od 1.800 godina, a arheološka istraživanja u Gornjoj Tuzli i dalje traju.
„Gornja Tuzla je riznica kulturno-historijskog naslijeđa. Mi smo u centru Gornje Tuzle, kao i centru Tuzle pronašli ostatke neolitskih posuda za isoljavanje, a to govori o jednom neprekinutom kontinuitetu života u Tuzli, koji traje od mlađeg kamenog doba do danas, dakle više od 7-8 hiljada godina i normalno je da je u tom kontinuitetu morao biti i Rimski period. Radi se o spektakularnom otkriću i ja se ovim putem zahvaljujem profesoru Begi Omerčeviću koji kao naučnik vodi i finansira ovo istraživanje. Mjesto na kojem stojimo se zove Grad, koji je u podnožju padine koja se zove Gradina, i ko zna šta se još može otkriti kada se dobiju saglasnosti od vlasnika zemlje za iskopavanja. Ovo je razvojna prilika, jer najvažniji faktori razvoja su kulturno naslijeđe, prirodno naslijeđe i ljudi, a mi kao Grad ćemo podržati daljnja iskopavanja“, kazao je gradonačelnik Imamović u izjavi za medije.
”Otkrili smo rimski vodovod, u to doba su postojala tri načina za provođenje vode, jedan je ozidani rimski kanal, zatim kanal sa olovnim cijevima, te cijevi koje su napravljene od pečene zemlje. Ovdje se radi o prvom načinu, zidanom kanalu, koji je zidan od cigle, korišten je specijalni malter koji nije propuštao vodu napravljen je od pijeska i bijelog krečnjaka. Što se tiče ovog vodovoda, dužine je 11 metara i 20 centimetara. Odakle se pruža, ne možemo u ovom momentu reći, ali vjerovatno je dolazio sa brda iznad ove lokacije” kazala je doc. dr. Mersiha Imamović, sa Univerziteta u Tuzli.
„Konkretno, moj doktorat je vezan za dolazak Rimljana na ove prostore i dolazak njihove civilizacije. U tom kontekstu, ja sam se držao stava da su oni morali biti prisutni ovdje i onda se rodila ideja da se u to upustim i počnem istraživati.Istražujući jedan lokalitet ovdje, raniju fazu neolitskog doba, dobio sam informaciju od mještana da bi tu moglo biti ovo što smo našli. Tim tragom smo i krenuli, napravili smo projekat, izvadili potrebne saglasnosti i dozvole i krenuli u iskopavanje. Ovo je jedinstven nalaz u Bosni i Hercegovini, nešto malo fragmenata je pronađeno u Beogradu, ali ovo je jedinstveno i njegova vrijednost je velika.
Tim okupljen oko ovog projekta sačinjavaju dva buduća doktora arheologije, dva doktora arheologije sa Univerziteta Primorska, te profesor doktor Enver Imamović, a uz moju malenkost, tu su i studenti. Incijator sam i organizator ovog projekta, a pokušavam u Tuzli da napravim arheološku školu za buduća vremena i moja konstatacije je da bi Gornja Tuzla mogla biti grad muzej kada bi se sistematski istražila“, kazao je Bego Omerčević, bivši profesor na Filozofskom fakultetu.
aktuelno.ba