Svjetski Dan pčela – 20. maj, je prilika da se prigodnim aktivnostima ukaže na važnost pčela, probudi svijest kod ljudi o prijetnjama oprašivačima poput pčela od strane nekontrolisanih ljudskih aktivnosti, te prepoznati ulogu pčela i drugih oprašivača za ekosistem.
Tema svjetskog Dana pčela ove godine je “Angažirane pčele: Izgradite bolje za pčele”, a u fokusu su prijetnje koje COVID-19 predstavlja pčelama i drugim oprašivačima. UN je također pozvao na svijest o pčelarstvu i važnost pčelinjih proizvoda.
Iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica pojašnjavaju da pčele povećavaju prinose mnogih voćaka poput jabuka, šljiva, krušaka, trešanja i višanja za oko 60 posto, suncokreta za 40 posto, sjemena djeteline za oko 70 posto, a plodove i sjemenje raznog povrća za više od 70 posto, navode stručnjaci iz Zavoda za zaštitu bilja INZ-a.
Rukovoditelj Zavoda za zaštitu bilja u INZ-u Kasim Velić kaže da od 100 biljaka koje koristimo u ishrani, čak 70 njih oprašuju pčele. Albert Ajnštajn je napisao da “nestanu li pčele sa planeta Zemlje, čovjeku kao vrsti ostaje još oko četiri godine života.”
Na našim prostorima, maj je mjesec intenzivnog cvjetanja maline i kupine, voćnih kultura koje u središnjoj BiH zauzimaju značajne površine. Malina uz kupinu spada u veoma medonosne voćne kulture koje osim nektara pčelama su izdašan izvor i polena. U vrijeme cvatnje ovih kultura, nasadi budu jednostavno zaposjednuti pčelama i drugim korisnim oprašivačima i od iznimne važnosti je sačuvati ove korisne insekte od trovanja pesticidima.
– Zapitajmo se da li je i sam čovjek pristupio stvaranju novih sorti i vrsta nakon što je prethodno sagledao i sve to naučio od pčela i drugih oprašivaća. Isto tako voćari, ratari, povrtari s jedne strane i pčelari sa druge strane moraju biti povezani istom tom neraskidivom vezom zbog vlastitog opstanka i budućnosti generacija koje dolaze – ističe Velić.
Posmatranjem leta pčele i cvjetova koje svakodnevno neumorno posjećuju dokaz je da su one najbolji pokazatelji zdrave životne sredine. Pored bolesti, štetnika koje napadaju pčelinje zajednice, te razornih klimatskih promjena, pčele su dodatno izložene i različitim agrohemikalijama koje poljoprivredni proizvođači koriste u proizvodnji hrane, često i nesvjesni da bez pčela nema sigurne i kvalitetne proizvodnje.
“Integralna zaštita bilja” definiše kao koncept zaštite bilja koji podrazumijeva primjenu agrotehničkih, mehaničkih, bioloških, biotehničkih, fizikalnih i hemijskih mjera zaštite bilja, pri čemu je upotreba hemijskih sredstava za zaštitu bilja ograničena na najnužniju mjeru potrebnu za održanje populacije štetnih organizama ispod praga štete.
Verlić navodi da integralna zaštita bilja nema za cilj potpuni nestanak štetnih organizama (totalna zaštita), nego održanje broja štetnih organizama ispod praga ekonomske štete. U vrijeme cvjetanja poljoprivrednih kultura, korisnik je obavezan najmanje 48 sati prije tretiranja kontaktnim fitofarmaceutskim sredstvima (FFS) opasnim za pčele obavijestiti pčelare.
Obavijest mora sadržavati datum i tačno vrijeme tretiranja, trgovinski i naziv korisnika FFS, te podatke o mjestu tretiranja. Ako korisniku pčelar nije poznat, obavezan je obavijestiti najbliže udruženje pčelara. Korovi i trave u fazi cvjetanja u višegodišnjim zasadima, u trenutku tretiranja FFS koja su opasna za pčele, moraju biti pokošeni ili na drugačiji način treba spriječiti da FFS dođe s njima u dodir.
U vrijeme cvjetanja gajenih biljaka zabranjena je primjena sistemičnih FFS opasnih za pčele, a primjena kontaktnih FFS opasnih za pčele u vrijeme cvjetanja gajenih biljaka dopuštena je samo u noćnim satima i to počevši od dva sata nakon zalaska do dva sata prije izlaska sunca.
– Potpunom primjenom principa integralne zaštite bilja istovremeno se osigurava proizvodnja zdravstveno ispravne hrane u dovoljnim količinama, ali i potpuna zaštita pčela i drugih korisnih oprašivača i korisnih insekata bez kojih nema opstanka svim živim bićima na našoj planeti – kažu iz INZ-a.
Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija FAO upriličit će danas virtualni događaj povodom Dana pčela.
Na svijetu postoji gotovo 20.000 različitih vrsta pčela. Pčele žive u kolonijama. U svakoj koloniji postoje tri vrste pčela, matica, radilica i trut. I radnica i matica su ženke, ali samo matica može se razmnožavati. Svi trutovi su mužjaci. Zadaci radničke pčele su čišćenje košnice, prikupljanje polena i nektara za ishranu kolonije i briga o potomstvu. Trut se pari samo s kraljicom. Posao kraljice je da nosi samo jaja.
Medonosna pčela (latinski Apis mellifera) najvažniji je oprašivač među insektima. Pčele doprinose složenim, međusobno povezanim ekosistemima koji omogućavaju suživot raznovrsnom broju različitih vrsta. Ovi fascinantni insekti, koji planet nastanjuju oko 110 miliona godina. Shvaćajući značaj i ulogu pčele u prirodi, brojni drevni narodi su je smatrali svetom, ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Na svijetu postoji skoro 20.000 različitih vrsta pčela. Pčele naučnike oduševljavaju brojnim nevjerovatnim sposobnostima poput memorije, osjećaja za vrijeme i prostor, mogućnosti lokaliziranja tačnog odredišta cvijeta, ali i razlikovanja više od 130 mirisa s 98-postotnom tačnošću. Jednako je čudesan i njihov „društveni“ život, jer žive u zajednicama koje predstavljaju najviši nivo organizacije „životinjske društvenosti“, uspostavljen davno prije socijalnih mreža savremenog Homo sapiensa.
Unutar DNK pčele, naučnici su otkrili iznenađujuće sličnosti i veze pčela sa sisarima i čovjekom. O posebnosti pčela govori i istraživanje koje su sproveli Centar za pčelarsko preduzetništvo Univerziteta Major i Pčelarska korporacija Čilea, koje je pokazalo da su pčele jedina stvorenja na svijetu koja ne nose bilo kakve patogene, bilo da je riječ o gljivicama, virusima ili bakterijama.
Pčele su, s obzirom na njihovu izuzetnu osjetljivost, najbolji pokazatelj zagađenja i okolišnih uvjeta. Biljke i pčele su prirodno povezane neraskidivom vezom, koja im osigurava međusobni opstanak. Ovaj socijalni insekt ima važnu ulogu u očuvanju i poboljšanju biodiverziteta, a svojim oprašivanjem biljaka doprinosi funkcionisanju lanca ishrane. Pčele i ostali polinatori oprašuju skoro 90 posto cvjetnica i 70 posto svih svjetskih usjeva.
Prema američkom Ministarstvu poljoprivrede, oprašivanje od strane samo jedne medonosne pčele vrijedi 14,6 milijardi dolara vrijednosti usjeva godišnje. Ako se ima u vidu da svaki treći zalogaj u ishrani čovjeka zavisi od pčela i njihove oprašivačke djelatnosti, nije teško zaključiti da bi sa nestankom pčela polako nestao i čovjek.
Međuvladina naučno-politička platforma o biodiverzitetu i uslugama ekositema (IPBES) procijenila je da pčele ne samo da osiguravaju sigurnost u hrani, nego obavljaju i ekonomske aktivnosti vrijedne 577 milijardi dolara. U svakoj zemlji ukupna korist od pčela koja se ostvari oprašivanjem, sto puta je veća od vrijednosti dobijene od svih pčelinjih proizvoda zajedno, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
UN su odobrili Dan pčela 2017.godine, a Prvi svjetski dan pčela obilježen je 2018.godine. Neke države u svijetu, poput Sjedinjenih Američkih Država (SAD) nemaju samo jedan dan, nego obilježavaju dodatno i Nacionalni dan medonosne pčele svake treće subote u augustu (ove godine u subotu 21.08.).
UN je za Svjetski dan pčela odabrao datum rođenja Slovenca Antona Janše (1734.), dvorskog pčelara Habzburškog dvorca i carice Marije Terezije, autora nekoliko udžbenika i knjiga o pčelarstvu, koji i danas imaju primjenu širom svijeta.