Institut za zdravlje i sigurnost hrane (INZ) je u Zenici bio domaćin sastanka predstavnika Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Muftijstva zeničkog, Agencije za certificiranje halal kvalitete u BiH i Instituta o nastavku realizacije projekta ”Javno-zdravstveni aspekt klanja životinja u domaćinstvu”.
Cilj projekta jeste podizanje svijesti i edukacija aktera klanja životinja u domaćinstvu, sa osvrtom na veterinarsko zdravstveni nadzor i dobru higijensku praksu u cilju smanjenja rizika po zdravlje ljudi.
Za ovaj praznik (Kurban-bajram) muslimana u BiH se na različitim lokacijama obrednim klanjem oko 250 hiljada kurbana plasira meso za stotine hiljada domaćinstava, ali i stotine humanitarnih udruženja, narodnih kuhinja i institucija socijalne zaštite.
Ponovljena je važnost poštivanja fetve Vijeća muftija Islamske zajednice u BiH o obaveznom dijagnostičkom ispitivanju životinje koja je namijenjena za kurban na zaraznu bolest brucelozu, kao i higijene i manipulativnih postupaka u procesu dobivanja higijenski ispravnog mesa za ishranu ljudi, te aspekta zoohigijene, zaštite okoliša i dobrobiti životinja.
I ove godine proces klanja kurbana, osim što meteorološki dolazi u nepovoljno doba visokih temperatura, sa sobom nosi i dodatno iskušenje globalne pandemije koronavirusa Covid-19, te svih pratećih problema i doze opreza, koje ona nosi.
– Islamska zajednica u BiH, unatoč radosti što sve veći broj Bošnjaka muslimana odlučuje da obavi jednu od dužnosti vjernika – klanje kurbana, svjesna da to podrazumjeva određene obaveze u logističkom i smislu organizacije i praćenja toka aktivnosti – istakao je muftija zenički hafiz dr. Mevludin Dizdarević.
Istaknuto je da su posebni izazovi ljetni mjeseci, zbog zdravstvenog aspekta klanja kurbana, pripremanja, obrade i skladištenja mesa, a da prioritet svih prioriteta aktera klanja kurbana, od dobavljača mesa, do osoba koje obavljaju klanje, pa do vjerske zajednice, mora biti zdravlje hrane i sigurnost ljudi koji kolju i konzumiraju ovo meso.
Bilal Memišević, šef Odjela za ekonomske poslove Rijaseta Islamske zajednice u BiH kazao je da IZ poduzima mnoge korake, od organizovanog i zdravstveno kontrolisanog klanja kurbana, doniranja i distribucije mesa, do otkupa kožica i brige o animalnom otpadu, ali prostora za veću saradnju, brigu i oprez ima, pogotovo kad su u pitanju produkti klanja kurbana, odnosno zdravstveno sigurno skladištenje kurbanskog mesa.
Na sastanku je istaknuta činjenica da vodeći problem predstavljaju neprijavljeni, nekontrolirani, te zdravstveno nepraćeni kurbani, mjesta za klanje, kao i stihijsko i nepripremljeno odlučivanje o plasmanu kurbanskog mesa.
Na sastanku u Zenici ponovljeno je da su šerijatski propisi klanja kurbana i kompletnog procesa identični higijenskim propisima u struci, kako propisima o dobrobiti životinja, tako i procesima postupanja sa mesom, te su sa aktuelnim propisima Evropske unije u potpunosti kompatibilni.
– Istrajnost i upornost da se zbog primjene svih šerijatskih, ali i zdravstvenih propisa, provedu sve potrebne zdravstvene i vjerske procedure, koje su kompatibilne, raduje nas, jer smatramo da se taj proces postepeno, iz godine u godinu unapređuje. Kurbansko meso zato u osnovi svih procedura ima znak halala i klanje kurbana je osnova za definiranje halal standarda – ističe mr. Damir Alihodžić, direktor Agencije za certificiranje halal kvalitete u Bosni i Hercegovini.
On ističe da životinja namijenjena za klanje mora imati potvrdu o pregledu veterinara, ali da i prije klanja ne smije biti hranjena hranom koja ima primjese drugih životinja, sedativa, hormona rasta ili sličnih pripravaka.
Propisano je i u kakvom stanju životinja mora biti prije klanja, ali i ko je osoba i na kakav način može pristupiti samom klanju.
Cijeli proces u osnovnim instrukcijama pojašnjen je u promotivnom letku dostupnom na web stranici INZ-a.
Građani se posebno pozivaju na oprez prilikom nabavke (kupovine) životinja namijenjenih za klanje kurbana, njihovu prateću zdravstvenu dokumentaciju, obzirom na povećan broj životinja (ovaca, krava) oboljelih od bruceloze.
Važno je biti svjestan činjenice da je bruceloza bolest koja se prenosi sa životinja na ljude, te da kao i u broju oboljelih životinja, i broj oboljelih ljudi raste. Zato životinje koje su namijenjene za kurban i koje se namjeravaju privesti klanju moraju biti zdrave i obilježene ušnim markicama.
Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica već četiri godine zaredom provodi javno-zdravstvenu kampanju podizanja svijesti i davanja na značaju zdravstvenom aspektu pravilnog klanja kurbana, obzirom na moguće negativne posljedice, istakli su dr.vet.med. Muhamed Gladan, rukovoditelj Veterinarskog zavoda i Kasim Velić, rukovodilac Zavoda za zaštitu bilja uokviru INZ-a.
Učesnici sastanka su istakli da meso zaklanih kurbana, prema tradiciji dolazi do velikog broja ljudi, te obzirom da je u “javnoj potrošnji” predstavlja veliki rizik i može predstavljati veliki problem kako za onog koji kolje kurban, tako i za one koji konzumiraju meso.
– Važno pitanje je i postupanje sa organskim otpadom. Nejestivi dijelovi tkiva, odbačeni organi i općenito sav klaonički otpad koji se javlja nakon klanja životinja predstavlja veliku opasnost za pojavu i širenje zaraznih bolesti. Sav taj otpad bi trebalo neškodljivo uništiti ili adekvatno zbrinuti – ističe dr. Gladan.
Iz INZ-a napominju da, također, svim organizacijama i ustanovama stoje na raspolaganju u pogledu savjeta i pripreme skladišnih prostorija za prijem kurbanskog mesa, a INZ ima namjeru da redovno obavještava javnost o tome koje organizacije ili ustanove primaju donacije kurbanskog mesa uz osigurane zdravstvene uvjete.
Svim onima koji će tokom ili nakon Kurban-bajrama pripremati kurbansko meso za ishranu svoje porodice dodatna napomena da se jakom termičkom obradom, na najmanje 70 stepeni Celzijusa, sprečava mogućnost zaraze brucelozom.
– Svako meso je neophodno dobro i kvalitetno iskuhati ili ispeći na visokim temperaturama, čime se eliminiše opasnost od zaraze. Za sve nedoumice provjerite informacije kod veterinara ili putem objavljenih uputstava. Brigom i očuvanjem zdravlja u cijelom procesu brinemo o svom i zdravlju drugih – poručuju na kraju iz INZ-a.