Institut za zdravlje i sigurnost hrane i Agencija za sigurnost hrane BiH obilježili su Svjetski dan hrane,16. oktobar na stručnom skupu u Zenici za zdravstvene radnike, predstavnike inspekcija, vladinih ustanova i nevladinih organizacija.
– Pravo je vrijeme da se podsjetimo na značaj prehrambene industrije za svaku zemlju, kao i na samu bezbjednost hrane. Agencija sarađuje sa nadležnim entitetskim ministarstvima, sa inspektoratima, kao i sa specijalističkim laboratorijskim ustanovama. Svi zajedno radimo, kako bi podigli bezbjednost hrane na viši nivo – istakao je zamjenik direktora Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine Slobodan Dojčinović.
Globalni slogan za Svjetski dan hrane 2021. je “Naše akcije su naša budućnost”, čime se želi skrenuti pažnja na mnogobrojne probleme u proizvodnji hrane i povezanim industrijama u svijetu.
– Veliki broj ljudi gladuje, procjena je da milijarda ljudi nema dovoljno hrane, a istovremeno u drugim državama imamo veliki broj gojaznih osoba i veliki broj zdravstvenih problema povezanih sa tim – rekao je Jasmin Durmišević iz Odjeljenja za zdravstvenu ekologiju i higijenu INZ-a,
Seminar INZ-a je bio posvećen “utjecaju pandemije na sigurnost hrane”. Kako su istakli organizatori, iako se pandemija ne širi putem hrane, sektor proizvodnje i prerade hrane, transporta i maloprodaje itekako može biti pogođen pandemijom, pa su dodatne mjere, nadzor, samokontrola, akcija i potezi itekako poželjni.
O veterinarskom nadzoru i ulozi veterinara u proizvodnji hrane tokom pandemije je govorio Rusmir Goletić iz Veterinarskog zavoda INZ-a, koji je istakao “bitnost rada veterinara i uloga u sistemu javnog zdravlja, kako životinja, tako i ljudi.
– Pandemija je odnijela živote nekolicine veterinara, mnogo je bilo oboljelih, ali je to bio izazov za sve sfere života. Bitno je naglasiti da sistem i dalje funkcioniše, a izvještaj iz Evropske Unije za 2020. godinu kaže da smo postigli određeni napredak u oblasti veterinarstva, ali je potrebno učiniti dodatne napore kako bi unaprijedili ovaj sektor – kazao je Goletić.
Fokus skupa je bio na aktivnostima koje se provode na sigurnosti hrane, ali i njenom kvalitetnoj proizvodnji, u kontekstu pandemije, koja je prilično poremetila sve tokove rade i proizvodnje.
– Pokazalo se da svi oni koji imaju odgovorniji pristup, koji primjenjuju HACCP sistem, imaju planove samokontrole, svi oni koji ozbiljno hrani i vode računa da njihova hrana bude ispravna i zdrava, lakše su prebrodili “udare” koje je donijelo izlaganje posljedicama pandemije. U raznim oblastima, postoje firme koje su morale zatvarati cijele pogone, proizvodnju, kao posljedicu onog što je učinila pandemija prodorom infekcije u njihov radni i njihov proizvodni ciklus – naveo je direktor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica Senad Huseinagić, saopćeno je iz INZ-a.