Organizacija za hranu i poljoprivredu (Food and Agriculture Organization –
FAO) Ujedinjenih nacija obilježava 1. juni kao Svjetski dan mlijeka kako bi
proslavila sektor proizvodnje mlijeka i istakla važnost mliječnih proizvoda
kao globalne hrane. Svake godine od 1. juna 2001. godine ovaj se dan
obilježava raznim događajima i programima koji imaju za cilj naglasiti
važnost mlijeka, navodi se u saopćenju Instituta za zdravlje i sigurnost
hrane Zenica (INZ).
Glavni važan cilj koji stoji iza Svjetskog dana mlijeka je osvijestiti
ljude o važnosti mlijeka i mliječnih proizvoda u našem životu. Osim što su
odličan izvor prehrane, mlijeko i mliječni proizvodi također su sredstvo
preživljavanja za gotovo milijardu ljudi širom svijeta. Tržište mliječnih
proizvoda vrlo je važna komponenta globalne ekonomije.
*Najčešće vrste i sastojci mlijeka*
– Proizvodnja mlijeka mnogim je poljoprivrednicima egzistencijalno
zanimanje. Mlijeko se kao sirovina prvenstveno koristi za preradu u
mljekarskoj industriji, ali i u pripremanju druge hrane. Iako se
upotrebljava mlijeko krava, bivola, ovaca, koza, deva i kobila, ipak je u
prehrani i proizvodnji dominantno kravlje mlijeko. Na proizvodnju mlijeka
utječe niz faktora kao što su agroekološki klimatski faktori, stepen
razvoja privrede, vjerska struktura stanovništva, tradicijski aspekt, te
navika konzumiranja mlijeka i mliječnih prerađevina, ističe Rusmir Goletić
iz Veterinarskog zavoda Instituta (INZ).
Kravlje mlijeko, kao i druge vrste mlijeka, složen je biološki proizvod
raznolikog i promjenljivog sastava, a sastav ovisi o mnogim faktorima.
Mlijeko sadrži niz fizikalno hemijskih sastojaka pa se u praksi koriste
uobičajeni podaci o udjelu vode, mliječnoj masti, bjelančevinama, mliječnom
šećeru (laktoza) i udjelu pepela i ukupnoj bezmasnoj suhoj tvari. Kravlje
mlijeko sadrži prosječno 87,4 posto vode i to u dva oblika kao slobodna ili
kao vezana voda.
Bjelančevina ima prosječno 3,3 posto i one su u prehrambenom smislu
najvažniji sastojak mlijeka. Bjelančevine mlijeka sastoje se od dvije
grupe, kazeina 78,5 posto i bjelančevina sirutke 16,5 posto. Mliječna mast
(3,9 posto) ima najveću energetsku vrijednost u mlijeku, a sastoji se od
triglicerida (97 – 98 posto), dok se drugi sastojci nalaze u malim
količinama. Sadržaj mliječne masti najviše je promjenjiv sastojak. Mliječni
šećer (laktoza 4,7 posto) u mlijeku je prirodni šećer, pa uz hranidbenu
energetsku vrijednost, ima i dijetetski značaj. Kravlje mlijeko prosječno
ima 4,8 posto laktoze i značajna je u tehnologiji proizvodnje fermentiranih
proizvoda i nekih vrsta sireva.
Kozje mlijeko je posebnog okusa, po hemijskim i fizikalnim osobinama slično
je kravljem mlijeku, osim što ima nešto više mliječne masti i manje
bjelančevina. Ovčije mlijeko bogatije je mliječnom masti (6,6 posto) i
bjelančevinama (5,2 posto), a mlijeko i mliječni proizvodi imaju specifičnu
aromu.
U uvjetima ekstenzivne proizvodnje mlijeka minimalna je higijenska
kvaliteta mlijeka pa je rizičan broj mikroorganizama i somatskih stanica,
te dopuštene količine rezidua antibiotika i hormona, a osobito je rizična
prisutnost drugih zabranjenih materija. Stoga sirovo svježe kravlje
mlijeko, kao komercijalno mlijeko namijenjeno tržištu za daljnju preradu i
korištenje, mora udovoljavati uslovima kvalitete propisane domaćim i
međunarodnim standardima, kažu u INZ-u.
*Prednosti i potrebe upotrebe mlijeka u prehrani*
Mlijeko i prerađevine se preporučuju u svakodnevnoj prehrani i to zbog
nutritivnog i medicinskog značaja jer opskrbljuje organizam potrebnim
hranjivim tvarima kojih u mlijeku ima oko 100. Mlijeko kao osnovni
prehrambeni proizvod najvažnija je namirnica animalnog porijekla i
organizmu daje energetsku komponentu, hranidbenu vrijednost, vitamine,
minerale te određene zaštitne materije. Koriste ga sve dobne kategorije
ljudi, a osobito je značajno u prehrani adolescenata, predškolske i školske
djece.
Budući da pozitivno utječe na razvoj i rast, preporučuje se da djeca u tri
obroka dnevno konzumiraju mlijeko i mliječne prerađevine. Starijim osobama
mlijeko smanjuje rizik od osteoporoze, a potrebno je i za druge funkcije u
organizmu. Značajno je zbog prevencije određenih bolesti. U BiH, kao i
većem dijelu svijeta, zastupljenost mlijeka i mliječnih proizvoda u
prehrani nije zadovoljavajuća jer se ne primjenjuju preporuke o 2-3 obroka
mlijeka u dnevnoj prehrani.
aktuelno.ba