Zastupnici Zastupničkog doma PSBiH usvojili su Deklaraciju o Pelješkom mostu, kojom se nadležni organi Hrvatske, odnosno EU, pozivaju da bez odgađanja obustave radove kojima se mogu umanjiti ili potpuno ukinuti suverena prava BiH i da se hitno uključe u bilateralne razgovore s BiH u pogledu razgraničenja na moru. Završena sjednica.
Nakon trećeg kruga glasanja , sa 27 glasova za, 11 protiv i jednim suzdržanim glasom, zastupnici Predstavničkog doma PSBiH usvojili su, Deklaraciju o Pelješkom mostu koju su ranije potpisala 24 zastupnika.
U Deklaraciji o Pelješkom mostu pozivaju se nadležni organi Hrvatske, odnosno EU, da bez odgađanja obustave radnju čiji cilj može biti umanjenje ili potpuno ukidanje suverenih prava BiH i da se hitno uključe u razgovore s BiH radi postizanja bilateralnih rješenje u pogledu razrješenja granica na moru.
Poslanici u Deklaraciji pozivaju Predsjedništvo BiH i Vijeće ministara da se, u slučaju da se u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ove Deklaracije ne postignu bilateralna rješenja s Hrvatskom, odnosno EU, preduzmu sve neophodne pravne radnje diplomatskim putem prema Hrvatskoj.
Također upućen je poziv Hrvatskoj da se hitno uključi u bilateralne razgovore sa BiH radi postizanja rješenja u pogledu razgraničenja na moru na principima uvažavanja suverenih prava BiH.
Izgradnji Pelješkog mosta usprotivila se većina stranaka u Parlamentarnoj skupštini BiH s obzirom na to da su pored SDA potpisnici Deklaracije i zastupnici iz reda SDP-a, SBB-a, SDS-a, Nezavisnog bloka, DF-a, A-SDA i BPS-a.
Iz Deklaracije je ranije izbačen dio u kojem Zastupnički dom PSBiH traži od nadležnih institucija BiH pokretanje procedure izlaska iz Ugovora o granici BiH i Hrvatske.
Usvojen je i prijedlog Aleksandre Pandurević, u kojem je predložila je da se u deklaraciju ugradi i poziv Hrvatskoj, odnosno EU za obezbjeđivanje uslova za infrastrukturno povezivanje BiH sa Hrvatskom i EU ubrzanjem izgradnje mosta na Savi, revitalizacijom Unske pruge te izgradnjom saobraćajnice kroz Popovo polje u okviru Jadransko-jonskog puta.
Nikola Lovrinović povukao je svoj zahtjev da se glasa o odustajanju od izjašnjavanja o deklaraciji o gradnji Pelješkog mosta.
Rasprava
Poslanici su raspravljali o Prijedlogu zaključka o formiranju Interresorne radne grupe za izradu Zakona o ispitivanju porijekla imovine zvaničnika u institucijama Bosne i Hercegovine čiji je predlagač Zajednički kolegij oba doma Parlamentarne skupštine BiH. U tu radnu grupu predloženi su Amir Fazlić, Aleksandra Pandurević i Predrag Kožul.
Senad Šepić izložio je “Informaciju o realizaciji ranijih zaključaka i inicijativa o utvrđivanju najniže, zagarantirane cijene i sigurnog otkupa poljoprivrednih proizvoda u BiH, nakon koje nije bilo rasprave.
Tokom rasprave o inicijativi Nikole Lovrinovića o izjašnjavanje domova Parlamentarne skupštine BiH o Poslovniku Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje između Parlamentarne skupštine BiH i Evropskog parlamenta,predstavnici iz RS insistirali su na da se u poslovnik Parlamentarnog odbora unese da će delegacija BiH odlučivati u smislu prakse koja je inače zastupljena u Parlamentarnoj skupštini BiH, što znači da će za donošenje odluka biti potreban etnički princip.
To, kako je rečeno, nije moguće, o čemu su još 15. juna 2017. godine stalni izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH Kristian Dan Preda (Cristian ) i predsjedavajući Delegacije Evropskog parlamenta za odnose s BiH i Kosovom Tonino Picula pisali visokoj predstavnici Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnosne poslove Federici Mogherini, izvijestivši je da je BiH jedina zemlja koja je u procesu proširenja u kojoj takvo tijelo nije moglo biti ispravno konstituirano.
Poslanici su razmatrali i poslaničku inicijativu Denisa Bećirovića kojom se zadužuje Vijeće ministara BiH da u saradnji s entitetskim vladama, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana usvajanja te inicijative u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, sačini i u parlamentarnu proceduru dostavi prijedlog mjera efektivne zaštite domaće poljoprivredne proizvodnje u Bosni i Hercegovini.
Bećirović je podsjetio da je ovaj prijedlog dostavljen u julu u parlamentarnu proceduru te da ga je razmatrala, a nakon toga i podržala Komisija za vanjsku trgovinu i carine.
Završena rasprava o Pelješkom mostu, glasanje na kraju sjednice
Završena je rasprava o Pelješkom mostu, i poslanici bi danas trebalo da se izjasne o deklaraciji o Pelješkom mostu koju su potpisala 24 poslanika SDA, SDP, Nezavisnog bloka, SDP, SBB, DF i BPS.
U Deklaraciji se, između ostalog, pozivaju nadležni organi Hrvatske, odnosno EU, da bez odgađanja obustave sve radnje čiji cilj može biti umanjenje ili potpuno ukidanje suverenih prava BiH i da se hitno uključe u razgovore sa BiH radi postizanja bilateralnih rješenja u pogledu razgraničenja na moru.
Lovrinović: Povucite Deklaraciju
Za raspravu se prvi javio Nikola Lovrinović (HDZ), rekavši da, izgleda sve što se tiče R Hrvatske, dolazi na otpor u BiH.
Prema njegovim riječima, jednostrani stavovi kojima se izražava protivljenje izgradnji mosta po pravilu dolaze od bošnjačkih predstavnika i to iz reda SDA.
“To nije prvi put”, istakao je Lovrinović i podsjetio na slučajeve problematizovanje pitanja granice sa Crnom Gorom kod Sutorine te reviziju tužbe protiv Srbije.
On je ocijenio da je to očit primjer kako bi izgledala unitarna BiH.
“Ako mislite da ćemo to mirno posmatrati, varate se”, poručio je Lovrinović.
Govoreći o istorijatu odnosa BiH prema gradnji Pelješkog mosta, Lovrinović je rekao kako Pelješki most nije teritorij BiH, te da gradnja ovog mosta treba da bude stvar struke, a ne politike.
On se referirao na pitanja zastupnice Hanke Vajzović sa prošle sjednice Zastupničkog doma, koja je pokrenula pitanje izgradnje Pelješkog mosta, te je tada potpisana deklaracija protiv gradnje, nakon koje je uslijedio stav Vijeća ministara.
“Uslijedili su nevjerovatni pritisci na ministarstvo da svoje izviješće izmijeni te zato imate ovu dopunu koju danas razmatramo”, rekao je Lovrinović.
Upitao se kako je moguće da jedan ministar (Adil Osmanović op.a.) samostalno piše EU i Hrvatskoj.
On je rekao da je riječ o kršenju Ustava, te da to rade ministri iz SDA.
Upitao se kada, gdje i kojim neformalnim potezom RH je osporila prolaz BiH kroz međunarodne vode.
Predložio je da kolege koje su potpisale Deklaraciju protiv gradnje Pelješkog mosta to povuku, a da se zbog dobrosusjedskih osnosa sa RH, usvoji zaključak da će Zastupnički dom tražiti od Predsjedništva BiH i Vijeća ministara BiH informaciju o tome što se poduzima po pitanju gradnje Pelješkog mosta.
Poštujte stav Predsjedništva BiH
Denis Bećirović (SDP) je rekao da bi i Hrvatska trebala da poštuje stav Predsjedništva BiH, a Hanka Vajzović kako je tražila informaciju o gradnji ovog mosta jer ne postoje jasne informacije.
Vajzović je rekla kako je, vjerovatno, odgovor u Europskoj komisiji, koja treba pojasniti šta je Hrvatska predložila prilikom traženja sredstava za gradnju Pelješkog mosta.
Salko Sokolović (Nezavisni blok) je rekao kako dobrosusjedski odnosi o podrazumijevaju obostrano poštovanje.Predložio je kako od Hrvatske treba tražiti reviziju morskog zakona, jer je Hrvatska ovim rješenjem zatvorila bh. teritorijalne vode.
Govoreći o izgradnji mosta preko rijeke Save kod Svilaja, Sokolović je rekao kako je još 2010. godine počela sva priča oko gradnje mosta, da je potom potpisan sporazum u vrijednosti od 20 miliona eura sa firmom Štrabag, koji je raskinut prije početka gradnje mosta, što je nanijelo veliku štetu BiH.
Pita se ko odgovoran za štetu koja je nastala priliko m arskida tog ugovora, te kl koja je to dinamika završetka mosta na Svilaju, znajući koliko će on značiti u poboljšanju putne infrastrukture.
Potrebno ratifikovati Sporazum Tuđman-Izetbegović
Fehim Škaljić (SBB) je kazao kako se sporovi između susjeda trebaju rješavati dogovorom, te da je SBB ponudio zaključak-urađeni o priznajemo i poručimo kolegama u Saboru Hrvatske da se sve ubrza i relaksira cijela situacija oko gradnje.
“Treba to uraditi na način i putem koji je pravno utemljen na principima saradnje obiju država”, rekao Škaljić i poručio da treba riješiti pitanje granica, te da je šteta ne graditi .
Dodao je da treba poslati poruku EU da smo u stanju da riješimo ovaj problem, te pozvao da se ratifikuje sporazum Izetbegović-Tuđman, kako bi se otvorila prilika graditeljima da urade svoj posao.
Osvrnuvši se na ocjenu Nikole Lovrinovića o neustavnom djelovanju u slanju pisama raznim regionalnim i europskim dužnosnicima,Damir Arnaut (SBB) je rekao kako istupi svih bh. predstavnika ne idu na čast BiH.
Dodao je da je što prije potrebno puvući granice između BiH i Hrvatske, te kako ministar Adil Osmanović ništa ne zna o struci, kao i da je šokiran njegovom prijetnjom da će se BiH povući iz ugovora Tuđman-Izetbegović, te da je SBB potpisao Deklaraciju tek kada je taj dio izbrisan.
Ako su Alija i Izetbegović i Franjo Tuđman nešto potpisali u prisustvu 40 lidera država i NATO-a, onda to ne treba zanemarivati, rekao je Arnaut.
BiH ima pravo na povezivanje teritorijalnih voda s otvorenim morem
Jasmin Emrić (A-SDA) je rekao kako su dobili tri različita izvještaja o gradnji Pelješkog mosta, što govori o neozbijnosti Ministarstva komunikacija i Vijeća ministara BiH. Referirao se na stav Predsjedništva BiH, koji je potrebno poštivati, te da je od VM tražen izvještaj sa jasnim rokovima.
Upitao je da li je VM dostavilo potpunu informaciju Predsjedništvu BiH o gradnji mosta ili se oglupšilo spram zahtjeva Predsjedništva BiH. Ukoliko se VM oglušilo, tražio je odgovornost za to.
S obzirom da je Predsjedništvo BiH utvrdilo da je prije gradnje mosta potrebno utvrditi jasnu granicu između BiH i Hrvatske, Emrić je citirao stav stručnjaka po kojim BiH ima 21 km granice na moru s Hrvatskom i da je potrebno da revidira crte kojima zatvara svoje unutrašnje vode. Pozivajući se na brojne konvencije, Emrić je rekao kako se potvrđuje pravo BiH da poveže svoje teritiorijalne vode sa otvorenim morem.
Ubrzati izgradnju mosta na Savi
Aleksandra Pandurević (SDS) je rekla kako je oko gradnje Pelješkog mosta došlo do nedostatka komunikacije između BiH i Hrvatske.
U ime Kluba poslanika SDS ona je zatražila da se Deklaracija o Pelješkom mostu dopuni pozivom Hrvatskoj za rješavanje problema granice sa BiH uz podsjećanje na otežan život žitelja obje Kostajnice zbog neriješenog problema granice te činjenicu da rijeka Una na 11 mjesta presijeca međudržavnu granicu.
Predložila je da se u deklaraciju ugradi i poziv Hrvatskoj, odnosno EU za obezbjeđivanje uslova za infrastrukturno povezivanje BiH sa Hrvatskom i EU ubrzanjem izgradnje mosta na Savi, revitalizacijom Unske pruge te izgradnjom saobraćajnice kroz Popovo polje u okviru Jadransko-jonskog puta.
Momčilo Novaković (NDP)je kazao kako je pisanje pisama do sada bilo neproduktivno,ali da je uspostavljena jednostrana komunikacija sa EU. Također, rekao je da je domet Deklaracije isti kao i domet pisama- nikakav. Kritikovao je kao neprihvatljiv stav 4 iz Deklaracije kojim se Predsjedništvu BiH daje rok od 60 dana da riješi pitanje ili da se povučemo iz Sporazuma. Za njega je prihvatljiv jedino stav 3 iz Deklaracije kojim se traži razgraničenje na moru na pruncipu suverenih prava BiH i Hrvatske.
Inače, predložio je da se bez stava Ministarstva komunikacije i Vijeća ministara BiH, te nadležnih tijela ne usvaja Deklaracija, te da se to ostavi za narednu sjednicu.
Nikola Lovrinović je rekao kako se zastupnici ne pridržavaju dnevnog reda te govori o razgraničenju i granicama, a traži se izvještaj o gradnji Pelješkog mosta i mosta na Savi, podcrtavši stav Vijeća ministara koje je zaključilo da te dvije stvari,kako je rekao, nemaju veze jedna s drugom.
Krišto: Netačni navodi Džaferovića i Softića
Predsjedavajuća Zastupničkog doma PSBiH Borjana Krišto (HDZ) navodi niz dokumenata u kojima se navodi da je RH udovoljila zahtjevima BiH, te da je Minsitarstvo BiH primilo odgovor da su minimalni zajhtjevni profili usaglašeni između ministarstava BiH i Hravatske.
“Retroaktivno se pokušavaju usvojiti ranije donešeni zaključci i obezvrijediti dosadašnji rad”, rekla je Krišto. Dodala je da se pismima koja su upućivana na razne adrese lični stavovi kolega koji su ih pisali, a ne institucija BiH.
Govoreći o pismima Šefika Džaferovića i Safeta Softića, koji su iznijeli netačne podatke, rekla je kako je u svom pismu ( koje je potpisao i Bariša Čolak) imala obavezu da izvijesti kako su to lični stavovi i stavovi SDA,a ne stavovi Vijeća ministara.
“Određeni zastupnici se ponašaju po principu država-to sam ja”, rekla je Krišto i dodala kako se sve što se dešava oko Pelješkog mosta koristi u predizborne svrhe.
Džaferović:Moj stav utemeljen na stavovima Predsjedništva BiH i VM
Zamjenik predsjedavajućeg ZD PSBiH Šefik Džaferović (SDA) je rekao kako RH i BIH ovo pitanje moraju riješiti uz posrediovanje EU jer su jedna drugoj veoma važne.
“Odnosi moraju biti riješeni na principu međusobnog uvažavanja i ravnopravnosti i to je ono na što imamo pravo”, rekao je Džaferović.
Dodao je kako BiH ima pravo pristupa od svoga do otvorenog mora, pristupa u režimu plovidbe koji važi za otvoreno more i koji je potopisam Međunarodnom konvencijom, a RHrvatska ima pravo da poveže svoj teritorij i to ne smije ni u najmanjoj mjeri ugrožavati pravo BiH da poveže svoje more. RH i pored službenog stava BiH, počinje s gradnjom i normalno je da moramo reagirati”, rekao je Džeferović.
“Iz BiH odlaze stavovi da ništa nije sporno i svi znamo da to nije tako i nećemo da šutimo. Imao sam pravo i to jeste moj stav koji je utemeljen na službenim stavovima BiH Predsjedništva i Predstavničkog doma”, rekao je Džaferović.
Sadik Ahmetović je rekao da izgleda da po ovom pitanju ni Hrvatska ni EU ne uvažavaju BiH kao državu.
“Odluka Predsjedništva BiH o Pelješkom mostu je iz 2007. godine i trebali su donijeti novu odluku, što oni sad , bojim se, nisu u stanju. Ovdje Čujemo da nisu dobra pisma SDA, ali nisu dobra ni pisma HDZ-a”, rekao je Ahmetović i pozvao da se pokuša riješiti ovaj problem, jer “ne može drugačije”.
BHRT
Komentari
Komentara
