-
Održana 21. redovna sjednica Skupštine Tuzlanskog kantona - 39 mins ago
-
Obavještenje: Stipendiranje učenika i studenata - 22 hours ago
-
Uprava policije MUP TK-a: Rasvijetljeno KD Zloupotreba znaka za pomoć i opasnost - 22 hours ago
-
Objavljen Javni poziv za dodjelu sredstava za subvencioniranje troškova sanacije zajedničkih dijelova zgrada - 1 day ago
-
Premijer Halilagić u Gračanici: Tuzlanski kanton mora jedinstveno djelovati - 1 day ago
-
Potpisan Aneks Sporazuma o platama u ustanovama kulture TK - 1 day ago
-
Objavljen Javni oglas o opterećenju zemljišta pravom građenja na lokalitetu Poslovne zone „Kreka Sjever“ u Tuzli putem javnog nadmetanja – licitacije - 1 day ago
-
Svjetlo pobjede i poruke Bedra u srcima džematlija Poturmahalske džamije u Gornjoj Tuzli - 2 days ago
-
Infografike o herojima odbrambeno-oslobodilačkog rata - 2 days ago
-
Vraćanje uloženog kroz projekte korisnicima lovišta - 2 days ago
Psiholozi upozoravaju: Od usamljenosti se možemo razboljeti
Moderna medicina pomaže sve većem broju ljudi da žive dužim i zdravijim životima nego ikada dosad, ali novija istraživanja pokazuju da novue probleme po zdravlje ljudi predstavlja sve prisutnija društvena izolacija koja se smatra jednako štetnom po zdravlje poput, primjerice pušenja ili pretilosti.
Američki znanstvenici upozoravaju na “epidemiju usamljenosti” koja utječe na razvoj brojnih zdravstvenih problema.
Rezultati studije što su ih nedavno iznijeli članovi Američkog udruženja psihologa pokazuju da su kod osoba s višestrukim društvenim kontaktima izgledi za iznenadnu smrt niži za čak 50 posto.
Meta-analiza provedena na 148 studenata iz SAD-a, Europe i Australije pokazala je da društena izolacija, usamljenost i odluka o tomu da živite sami, značajno utječu na preuranjenu smrt, gotovo jednako kao i ostali rizični čimbenici, poput pušenja ili pretilosti.
“Ova su istraživanja podcijenjena”, tvrdi psihologinja sa Unicerziteta Brigham, Julianne Holt-Lunstad, koja je iznijela razultate istraživanja u na sastanku psihologa u Washingtonu.
Podaci prikupljeni u okviru više stotina raznih studija provedenih među milionima sudionika daju nam snažne dokaze o značaju društvenih kontakata za fizičko zdravlje pojedinca.
“Usamljeni ljudi češće puše, češće su pretili i rjeđe vježbaju“, dodaje Anne Boeger iz Njemačkog centra za osobe treće životne dobi. Kaže i da se usamljenost povezuje s povećanom opasnošću od razvoja raka dojke i kardiovaskularnim problema.
Holt-Lunstad tvrdi da je godine 2010. oko 35 posto ljudi starijih od 45 godina bilo kronično usamljeno, a samo deset godina ranije bilo ih je 20 posto.
Kao razlog za to navodi sve više domaćinstava s po jednim članom, veću stopa razvoda i snažnije fokusiranje na društvene medije nego na stvarne životne kontakte.
Osoba ne mora biti fizički sama da bi se osjećala usamljeno. Usamljenima se osjeća 43 posto starijih ljudi, iako ih samo 18 posto živi samo. Često i u braku ljudi osjećaju nedostatak smislene interakcije.
Radiosarajevo.ba