Prva afroamerička milijarderka

Nakon što je 2011. prikazana posljednja epizoda The Oprah Winfrey Showa, koji je na američkoj televiziji emitiran punih 25 godina, dio gledatelja nagađao je kako će omiljena voditeljica napustiti svjetla reflektora kako bi se posvetila privatnom životu i uživala u stečenom bogatstvu.

Samo dvije godine kasnije, jasno je da su se grdno prevarili. Voditeljica koju su godinama proglašavali najutjecajnijom ženom svijeta, a često se nalazila i na listama najbogatijih, trenutačno ima čak tri paralelna televizijska showa, nekoliko “spin off” projekata poput dr. Phila i dr. Oza, vlastiti časopis, radio i TV postaju, filmsku produkciju, humanitarnu zakladu… A ovih se dana u kinima pojavljuje i film oskarovca Leeja Danielsa, u kojem Oprah ima jednu od ključnih uloga.
Svakoga dana knjiga

Njezin životni put tipična je američka priča o uspjehu usprkos svim okolnostima. A već od samog početka okolnosti su radile protiv nje. Rođena je 1954. u trošnoj drvenoj kućici svojih djedova, potomaka oslobođenog roblja, kao izvanbračno dijete siromašne, nezaposlene tinejdžerice u gradiću Kosciusko u Mississippiju. Njezina prateta Ida predložila je da dijete nazovu Orpah, po malo poznatom liku iz Biblije, ali babica koja ju je porodila krivo je zapisala ime, pa je u rodni list upisano – Oprah Gail Winfrey. Presliku rodnog lista mlada je majka Vernita Lee poslala u udaljenu vojnu bazu u kojoj je služio mladić s kojim je začela jedva ga poznavajući. Na potvrdi o Oprinu rođenju napisala je: “Pošalji odjeću!”. Mladom vojniku to je bila prva vijest da je dobio kćer. Cijelu tu “neugodnost” odlučio je ignorirati.

Prvih šest godina života Oprah je provela na bakinoj farmi u Kosciusku, siromašnom mjestašcu u koji još nisu doprle moderne blagodati poput vodovoda i telefona. Život je bio skroman, a rasna segregacija još uvijek prisutna iako ne onoliko koliko u nekim drugim gradovima Juga. Neimaština je pripadnike različitih rasa prisilila da surađuju trgujući jedni s drugima dok su im se djeca zajedno igrala u prašini.

Baš u godini kad je Oprah rođena, Vrhovni sud proglasio je kraj segregacije u američkim školama, dajući trunku nade da bi crnu djecu jednoga dana mogla čekati neka bolja budućnost. Ona se za malu Oprah, čija je baka bila toliko siromašna da ju je oblačila u vreće od krumpira, činila svjetlosnim godinama daleko. Jedini prijatelji bile su joj krave i svinje, koje je svakodnevno hranila, a jedini oblik društvenog života recitiranje stihova iz Biblije u obližnjoj crkvi, u koju ju je baka redovito vodila, mlateći je štapom ako bi zamuckivala ili zaboravila neki stih.

Kraj bijednog, ali relativno mirnog djetinjstva s bakom nastupio je već u Oprinoj šestoj godini, kad je njezina majka nakon dvije godine lutanja pronašla posao služavke u predgrađu Milwaukeeja. Nedugo potom baka se razboljela, a mala se Oprah doselila za majkom, koja ju je sustavno zanemarivala, baš kao i Oprinu malu polusestru, koja se u međuvremenu rodila. Nakon dvije godine zajedničke životne muke, tijekom kojih je Oprah nekako uspijevala briljirati u školi, njezina je majka odlučila da se više ne želi brinuti o njoj, pa je uvjerila Oprina neprisutnog oca da primi dijete u svoj obiteljski dom u Nashvilleu. Ondje se djevojčica prvi put učlanila u knjižnicu gutajući sve što je mogla pročitati, nadoknađujući znanje izgubljeno u zabiti američkog juga. Netom se malo oporavila, majka ju je pozvala da joj se vrati. Njihov suživot bio je još gori nego prije. Oprina majka rađala je jedno dijete za drugim, novca gotovo nikada nije bilo, a Oprah je bila izložena stalnom seksualnom zlostavljanju. Kad je imala samo devet godina, naime, silovao ju je rođak koji je trebao paziti na nju, a sljedećih godina to se ponavljalo s nekoliko različitih muškaraca, od kojih su većina bili njeni rođaci.

Kada je sa 13 godina pokušala pobjeći od višegodišnjeg užasa emocionalnog i seksualnog zlostavljanja, majka ju je poslala u popravni dom. Ondje su je odbili jer nisu imali slobodnih kreveta pa je vraćena među svoje zlostavljače. A kada je imala 14 godina, rodila je sina, koji je nedugo potom preminuo. Bila je gotovo beskućnica, prepuštena samoj sebi kad ju je u svoj dom u Nashvilleu ponovno primio otac.

Bivši vojnik Vernon Winfrey držao je do stroge discipline na granici s terorom, ali traumatiziranoj Opri pružio je strukturu u kojoj se mogla razvijati. Svakoga tjedna zadavao joj je jednu knjigu za čitanje, o kojoj je morala pisati sastavak. Nije prihvaćao ništa osim onoga što je smatrao njezinim najboljim mogućim rezultatom.
 

Miss Black Tennessee

Zahvaljujući takvoj podršci, ali i prirodnoj nadarenosti koju je pokazivala dok je živjela s bakom u Mississippiju, u školi je brzo nadoknadila propuštene godine i istaknula se kao jedna od najboljih učenica u generaciji. Dobivala je nagrade za govorništvo i recitaciju, a ubrzo je došla i puna stipendija za studij komunikacija i izvedbenih umjetnosti na državnom sveučilištu u Tennesseeju. Istovremeno, sa 17 godina mlada je Oprah dobila posao na radiju WVOL, specijaliziranom za afroameričko slušateljstvo u Nashvilleu, a pronašla je vremena i za natjecanje Miss Black Tennessee, gdje je osvojila prvo mjesto. Tijekom prvih godina studija predano je radila na WVOL-u, ali zov televizijske karijere bio je sve snažniji. Na užas svog oca, napustila je studij i počela raditi kao reporterka i voditeljica na lokalnoj TV postaji. Prvu ozbiljnu stepenicu u karijeri prešla je kada se 1976. preselila u Baltimore, gdje je dobila posao na postaji WJZ-TV News. U početku je radila kao reporterka, a kad je pokrenuta popodnevna emisija “People are talking”, koja se na toj postaji prikazivala od 1980. do 1993., Oprah je kao jedna od voditeljica prvi put sjela u fotelju nekog talk showa. Njena empatija i talent za čavrljanje došli su do izražaja, pa je 1986. dobila vlastitu emisiju – “Oprah Winfrey Show”. Nakon nje, svijet televizije više nikad neće biti isti.

Za razliku od drugih talk showova, koji su u studio uglavnom zvali goste poznate po skandalima, Oprah se već u prvim godinama usmjerila na obične ljude i savjete za samopomoć, čime je njezina emisija postigla golemu gledanost. Prikazivanje se brzo proširilo na nacionalnu razinu, a licencije za prikazivanje “Oprah Winfrey Showa” prodane su u 140 zemalja svijeta.

Priznanja koja je Oprah skupila u svojoj iznimnoj karijeri gotovo je nemoguće nabrojiti. Najmlađa je osoba u povijesti koja je dobila međunarodnu nagradu “Broadcaster of the Year”. Prva je žena u povijesti koja je imala i sama producirala svoj talk show. Emisija u kojoj je ugostila Michaela Jacksona postala je najgledanijom u povijesti televizije. Pokretanje njezina prvog časopisa bilo je najuspješnije u povijesti te industrije. Prema popisu časopisa Forbes iz 2003., postala je prva afroamerička milijarderka na svijetu. Koristeći se svojim ugledom, inicirala je pokretanje registra seksualnih prijestupnika u SAD-u, koji je 1993. ozakonio Bill Clinton. Časopis “Time” uvrstio ju je na popis 100 najutjecajnijih osoba 20. stoljeća, a većina analitičara smatra je najutjecajnijom ženom na svijetu. Zanimljivo, mnogi politički novinari smatraju da bez njezine otvorene podrške predsjednik Obama nikad ne bi došao na vlast u SAD-u! Osim u medijskoj industriji, Oprah je angažirana i u nizu humanitarnih akcija. U Južnoafričkoj Republici, recimo, izgradila je Oprah Winfrey Leadership Academy, koja mladim Afrikankama pomaže da se izdignu iz siromaštva.

Usprkos svemu što radi, nije zapustila ni glumačku karijeru. Debitantska uloga u “Boji purpura” donijela joj je nominaciju za Oscara. Hoće li ulogom u “Butleru” osvojiti i zlatni kipić?

(večernji.hr/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/dh)

Komentari

Komentara