Pet jednostavnih promjena u prehrani zbog kojih ćete se osjećati bolje svaki dan

Moć koju pomno odabrana hrana ima na naše tijelo i dobar osjećaj u vlastitoj koži neprocjenjiva je, a toliko se često zanemaruje. U nastavku vam donosimo nekoliko ideja i savjeta kako poboljšati svoju prehranu i osjećati se bolje svaki dan.

1. Svaki dan započnite doručkom

Često možemo čuti da je doručak najvažniji obrok u danu. Iako je svaki obrok jednako važan, doručak svakako zauzima posebno mjesto jer nam pomaže da tijelo opskrbimo potrebnom energijom i hranjivim tvarima kako bismo se razbudili i bili spremni za nove radne zadatke koji nas očekuju tijekom dana.

Osobe koje preskaču doručak sigurno nisu na dobitku. Naime, preskakanje doručka loše će se odraziti na razinu glukoze, glavnog goriva za rad našeg mozga, a ujedno povećava mogućnost da pojedemo veću količinu hrane tijekom dana.

Stoga, neka doručak od sada pa nadalje postane vaš mali jutarnji ritual, vrijeme u danu koje ćete odvojiti samo za sebe. Birajte kvalitetne izvore proteina, svježe povrće i voće, te žitarice od punog zrna i vaš će vam mozak biti zahvalan.

Započnite dan zdjelicom zobene kaše ili hrskave granole, ubacite svježe sezonsko voće, sjemenke ili nasjeckane orašaste plodove pa sve prelijte ukusnim biljnim napitkom na bazi zobi, riže, badema, soje ili kokosa, kako biste dobili cjeloviti i uravnoteženi obrok.

Ako ste ponekad zaista u velikoj žurbi, ponesite sa sobom šareni smoothie, komad voća ili već gotovi biljni napitak s okusom voća prirodnog podrijetla koji možete konzumirati u pokretu kako ne biste u potpunosti preskočili doručak.

2. Neka dvije trećine ukupnog unosa hrane bude biljnog podrijetla

Prehrana koja se većinom temelji na namirnicama biljnog podrijetla izuzetno je moćan način kako da održite svoje zdravlje. Neka u vašem dnevnom unosu hrane biljne namirnice budu što češće zastupljene i primijetit ćete kako se iz dana u dana osjećate sve bolje, imate više energije za svakodnevne zadatke, a i san će postati kvalitetniji.

Birajte cjelovite žitarice i njihove prerađevine, sezonsko svježe voće i povrće, hranjive mahunarke, moćne sjemenke i orašaste plodove te kvalitetna biljna ulja. Naravno, namirnice životinjskog podrijetla dobrodošle su na vašem tanjuru, no neka na njih ne otpada više od jedne trećine ukupnog unosa hrane. Odličan izbor je svježa riba i morski plodovi, perad te fermentirani mliječni proizvodi. Pokušajte što manje konzumirati suhomesnate proizvode, a unos crvenog mesa ograničite na najviše 500 g tjedno.

3. Povećajte unos tekućine

Znate li u čemu se krije tajna blistave kože, dovoljne količine energije, raspoloženja i dobrog zdravlja? Ključ je u adekvatnoj opskrbi našeg tijela vodom.

Svima nam je dobro poznata preporuka kako bismo dnevno trebali unositi barem 8 čaša vode. No, sigurno se pitate može li ova preporuka biti ista za sve, bez obzira na dob, spol, tjelesnu visinu ili neke druge parametre?

Ukoliko želite izračunati upravo vaše, individualne potrebe za unosom tekućine u danu, u tome vam pomoći može jedna vrlo jednostavna formula. Naime, samo trebate pomnožiti svoju tjelesnu masu s 0,3 dl i dobit ćete vrijednost vlastitih dnevnih potreba za tekućinom.

Važno je znati kako čaše vode koje smo popili tijekom dana nisu jedine koje doprinose poželjnom dnevnom unosu tekućine. Također se broji i svaka voćka koju smo pojeli, tanjur povrća, šalica čaja, zdjelica povrtne juhe, ali i čaša napitka biljnog podrijetla ili svježe cijeđenog voćnog soka.

4. Neka vaši dnevni obroci budu redoviti

Već i djeca u vrtiću uče o rasporedu obroka, pa tako i oni znaju kako svaki dan započinje zajutarkom, kojeg slijede doručak i ručak. Poslijepodnevna užina te večera na kraju dana obroci su koji se konzumiraju u drugoj polovici dana.

Nažalost, način života nam često ne dozvoljava da si rasporedimo obroke u danu onako kako bismo htjeli. Kako ne biste upali u zamku neadekvatnih izbora međuobroka ili čak obroka, pokušajte uklopiti napitke biljnog podrijetla u svoj dan. Odaberite samostalne napitke biljnog podrijetla ili u kombinaciji sa svježim voćem kao međuobrok. Uz svježe voće, poslužite i orašaste plodove po želji, a ukoliko više volite slane varijante, izaberite štapiće od povrća u kombinaciji s umakom od različitih mahunarki ili avokada.

Ako želite jednostavnom intervencijom promijeniti stare životne navike, pokušajte isprobati jedan trendovski prehrambeni trik kojeg podržavaju i moderna znanstvena istraživanja. Radi se o inačici isprekidanog posta ili „ograničenom vremena unosa hrane“. Nije potrebno uvoditi duga razdoblja gladovanja, dovoljno je ograničiti vrijeme tijekom konzumiramo obroke na 11 sati u danu, a tijekom preostalih 13 ograničiti se na vodu, niskokalorične napitke i kvalitetan san. Ovaj način prehrane vrlo je jednostavan za provođenje, a ima mnoge blagotvorne učinke na zdravlje. Istraživanja su pokazala da može pomoći u smanjenju ukupnog unosa hrane tijekom dana, što može dovesti do gubitka viška kilograma.

5. Ne trebate se odreći slatkog, ali birajte zdravije deserte

Uvođenje novih životnih navika ne znači nužno odricanje od slatkog okusa. Postoje brojne zdravije verzije tradicionalnih slastica, ali i kolači koji su obogaćeni neobičnim sastojcima. Klasične palačinke umjesto s kravljim mlijekom napravite s napitkom od kokosa te ih nadjenite čipsom od kokosa i svježim borovnicama umjesto klasične marmelade. Isto tako, klasične muffine obogatite skrivenim sastojkom – tikvicama! Uz tikvice, dodajte i napitak od badema za dodatnu sočnost, a ovi fini muffini svidjet će se čak i onima koji tikvice ne vole.

Ako vam je sladoled omiljena slastica bez obzira na godišnje doba, ne morate ga se odreći. Odaberite biljni napitak te dodatke po želji, kombinacije su nebrojene! Biljni napitak od riže kombinirajte s avokadom, limetom ili borovnicama, onaj od badema oplemenite kavom ili svježe sjeckanim pistacijama, a napitak s okusom kokosa kombinirajte sa bobičastim voćem, ananasom i čipsom od kokosa. Osim što ćete dobiti okus sladoleda baš po vašoj želji, nutritivni profil takvog sladoleda neusporedivo je bolji od onog iz slastičarnice.

Svaki je početak težak, pa tako i uvođenje novih namirnica. Stjecanje novih životnih navika ponekad oduzima energiju i vrijeme, no ponekad se dogodi i ljubav pri prvom susretu s novim okusima. Ove jednostavne životne promjene mogu vam značajno poboljšati kvalitetu života, a pritom se ne morate odreći malih užitaka.

tportal.hr