Objavljeno drugo izdanje biografije Džemala Bijedića i knjiga o Tuzli 1992-1995.

Drugo izdanje knjige “Džemal Bijedić – politička biografija” autora prof. dr. Husnije Kamberovića i djelo grčkog historičara Ioannisa Armakolasa “Politika i društvo u Tuzli od 1992. do 1995. godine” nove su knjige Udruženja za modernu historiju koje su upravo izašle iz štampe.

Pozitivan prijem prvog izdanja knjige, o čemu govori i činjenica da je nestalo s polica knjižara već u prvoj polovini 2012. godine, bili su motiv autoru za drugo izdanje biografije o Džemalu Bijediću.

Autor navodi da je Bijedić bio vrlo kompleksna politička pojava, čija politička karijera nije bila isključivo uzlazna. Od prosječnog đaka Gimnazije u Mostaru 1971. popeo se na poziciju predsjednika jugoslavenske vlade, faktično “drugog čovjeka u Jugoslaviji”, odmah iza Tita.

Džemal Bijedić, navodi autor u ovom djelu, u svojoj ličnosti je objedinio mnoge vrijednosti koje je BiH baštinila u 20. stoljeću. Odlučni antifašista uoči Drugog svjetskog rata, aktivni sudionik antifašističkog pokreta tokom rata, borac za privredni razvoj Hercegovine 1950-ih godina, sudionik procesa nacionalne afirmacije Bošnjaka, tada pod imenom Muslimani 1960-ih, borac za reformu jugoslavenske federacije početkom 1970-ih godina, čiji je rezultat afirmacija državnosti BiH, te lider jugoslavenske vlade koja je afirmirala zemlju u međunarodnim okvirima – sve je to bio Džemal Bijedić.

Kamberović se na kraju bavi i tragičnom pogibijom Bijedića u avionskoj nesreći kod Kreševa 1977. godine. Teorije zavjere, smatra, uvijek će imati svojih pristalica, posebno jer je neosporno da je Bijedić imao svoje političke protivnike. Međutim, zvaničan nalaz specijalne komisije pokazao je da je ipak bila riječ o ljudskom faktoru.

– Drugo izdanje knjige o Džemalu Bijediću nametnulo se iz potrebe da se kroz detaljnu političku biografiju jednog od ključnih bosanskohercegovačkih političara druge polovice 20. stoljeća ponudi što jasniji okvir sveukupne bosanskohercegovačke historije toga doba. Knjiga se objavljuje povodom 40 godina od Bijedićeve pogibije, i najava je naučnog skupa koji pripremamo povodom stotinu godina od Bijedićeva rođenja. Time Udruženje za modernu historiju traga za putevima afirmacije istinskih historijskih vrijednosti Bosne i Hercegovine – rekao je za Fenu prof. Kamberović, koji je i predsjednik ovog udruženja.

Govoreći o drugoj knjizi koju je Udruženje nedavno objavilo, prof. Kamberović ističe da objavljivanjem knjige o Tuzli u razdoblju od 1992. do 1992. žele ukazati i na drugačije mogućnosti istraživanja naše najnovije historije.

– Riječ je o knjizi koja teži slojevitoj i vrlo nijansiranoj analizi događaja u Tuzli. Svjesni smo da je ovo samo jedna od mogućnosti modernih pristupa u historijskim istraživanjima, te da ovom knjigom otvaramo prostor za nove interpretacije posve različite od dosad poznatih pristupa ne samo u našoj historiografiji. Osim toga, ovom knjigom Udruženje za modernu historiju otvara vrata saradnje s naučnicima iz svijeta – kazao je prof. Kamberović za Fenu.

Po riječima američkog historičara Roberta Donie, Ioannis Armakolas majstorski i na fascinantan način kazuje tešku povijest Tuzle prije i početkom rata 1990-ih. Armakolas, navodi Donia, prati očajničko nastojanje Tuzlaka da sačuvaju svoj grad i svoj dragocjeni način života od agresivnih, uglavnom srpskih nacionalista i JNA. Njegov narativ je obilježen velikom empatijom i ljubavlju prema Tuzlacima i svim Bosancima, ali istovremeno ostaje skrupulozno vjeran izvorima i pravičan u procjenama.

Armakolas je objavio mnogo radova o političkim i socijalnim zbivanjima u jugoistočnoj Evropi u postsocijalističko doba. Docent je na Univerzitetu Makedonija u Solunu, te šef Programa za jugoistočnu Evropu u Helenskoj fondaciji za evropske i vanjske politike.

BHRT – aktuelno.ba

Komentari

Komentara