-
Počelo otklanjanje opasnog otpada iz bivšeg HAK-a - 17 hours ago
-
Održana 21. redovna sjednica Skupštine Tuzlanskog kantona - 18 hours ago
-
Obavještenje: Stipendiranje učenika i studenata - 2 days ago
-
Uprava policije MUP TK-a: Rasvijetljeno KD Zloupotreba znaka za pomoć i opasnost - 2 days ago
-
Objavljen Javni poziv za dodjelu sredstava za subvencioniranje troškova sanacije zajedničkih dijelova zgrada - 2 days ago
-
Premijer Halilagić u Gračanici: Tuzlanski kanton mora jedinstveno djelovati - 2 days ago
-
Potpisan Aneks Sporazuma o platama u ustanovama kulture TK - 2 days ago
-
Objavljen Javni oglas o opterećenju zemljišta pravom građenja na lokalitetu Poslovne zone „Kreka Sjever“ u Tuzli putem javnog nadmetanja – licitacije - 2 days ago
-
Svjetlo pobjede i poruke Bedra u srcima džematlija Poturmahalske džamije u Gornjoj Tuzli - mar 26, 2024
-
Infografike o herojima odbrambeno-oslobodilačkog rata - mar 26, 2024
Mičemo kazaljke: Od nedjelje ide zimsko računanje vremena
Zimsko računanje vremena počinje u nedjelju, 29. oktobra, pomjeranjem kazaljki na satovima za jedan sat unazad.
U nedjelju u tri sata, satove treba pomjeriti jedan sat unazad tako da se vrijeme u tri sata računa kao dva sata.
Zimsko računanje vremena traje do posljednjeg vikenda u martu, kada počinje ljetno računanje vremena. Pomjeranje vremena se obavlja u noći između subote i nedjelje,da ne bi izazvalo veće probleme za radno stanovništvo.
Prelazak na ljetno i zimsko računanje vremena prvi put je zabilježen 1916. godine u zemljama na sjeveru Europe radi uštede energija, jer se period dnevnog svjetla sa ranih jutarnjih sati “premiješta” na večernje.
Ljetno računanje vremena u bivšoj Jugoslaviji uvedeno je 27. marta 1983. godine. Od 2002. godine Evropska unija, kao i ostale zemlje u Evropi, odredile su da početak ljetnog računanja vremena počinje posljednje nedjelje u martu i završava posljednje nedjelje u oktobru.
Pomjeranje kazaljki uvedeno je uz obrazloženje da se time “produžava” dan, omogućava ušteda u potrošnji električne energije, povećava produktivnost, poboljšava prilagođavanje ljudi i radni dan čini efikasnijim.
Pojedini astronomi su protiv vještačkog “produženja” dana, jer smatraju da prirodu ne treba “mučiti”, makar se to pravdalo i ekonomskom računicom.
Radiosarajevo.ba