Na osmom Plenumu građana i građanki Sarajeva, Kantona Sarajevo, koji je održan u Domu mladih u utorak, 04. marta 2014. godine, građani i građanke Kantona Sarajevo izglasali su sljedeće zahtjeve, a koji se odnose na pitanja boračke populacije. Zahtjevi su dostavljeni Ministarstvu za boračka pitanja Kantona Sarajevo.
1. Plenum građana i građanki Sarajeva, Kantona Sarajevo, zahtijeva izmjenu i dopunu Zakona o pravima demobilisanih boraca i njihovih porodica na način da se maloljetni dobrovoljci priznaju kao posebna boračka kategorija sa jasno definisanim pravima i obavezama. Ove izmjene i dopune, te efikasan sistem provođenja istih kroz donošenje adekvatnih podzakonskih akata, će sistemski riješiti pitanja rehabilitacije i resocijalizacije ove boračke populacije.
Obrazloženje:
U periodu agresije na RBiH 1992 – 1995. u odbrani je učestvovao veliki broj maloljetnih lica koja su u pristupila u oružane snage kao dobrovoljci. Obzirom da je riječ o najranjivijoj populaciji društva (djeci), ratna dešavanja su na njima ostavila najveće ožiljke, kako fizičke, tako i psihičke. Nakon rata društvo nije adekvatno pristupilo rješavanju problematike ove boračke populacije. Institucija Ombudsmana za ljudska prava u BiH i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH su u svojim mišljenjima naveli da je prema ovoj populaciji došlo do kršenja humanitarnog prava i da je obaveza vlasti da se pitanje adekvatnog zbrinjavanja ove populacije riješi kroz izmjenu i dopunu zakonske i podzakonske regulative koja će omogućiti rehabilitaciju i resocijalizaciju ove kategorije. U suprotnom, navedene institucije predlažu da se zaštita prava ove populacije ostvari putem suda (organiziranje, obučavanje, opremanje ili mobiliziranje osoba mlađih od 18 godina u međunarodnom pravu se smatra ratnim zločinom).
2. Plenum građana i građanki Sarajeva, Kantona Sarajevo, zahtijeva da se pristupi sistemskoj reviziji boračke populacije te da se registar svih pripadnika boračke populacije javno objavi. U registru je, osim ličnih podataka, potrebno objaviti i sljedeće informacije: naziv jedinice/a, period proveden u OSRBiH, trenutni status, itd.
Obrazloženje:
U periodu agresije na RBiH 1992 – 1995, u sastavu regularnih oružanih snaga bilo je cca 250.000 članova, dok se taj broj nakon rata višestruko povećao, što je dovelo do toga da su u pravo uvedena lica koja nisu pripadnici boračke populacije i to najčešće po osnovu metode izjeve dva svjedoka. Također, tzv. boračka udruženja su izdavala uvjerenja i iskaznice o pripadnosti pojedinim kategorijama bez valjanog osnova, a najčešće po političkim preporukama. Dobitnici najvećeg ratnog priznanja su nerijetko bili političari i oficiri koji nisu učestvovali u direktnim borbenim dejstvima ili su status RVI ili šehida dobivali ljudi koji su poginuli kao civili, koji su sami sebe ranili kako bi izbjegli izvršenje borbenih zadataka ili su poginuli ili ranjeni u pljački, itd.
3. Plenum građana i građanki Sarajeva, Kantona Sarajevo, zahtijeva izmjenu Zakona o udruženjima i fondacijama, a u cilju objedinjavanja boračkih udruženja i organizacija u jednu jednistvenu boračku organizaciju koju bi činile podgrupe koje čine pripadnici različitih boračkih kategorija (RVI, organizatori otpora, maloljetni dobrovoljci, porodice šehida, itd.), a čiji bi predstavnici činili UO ili vijeće. Ispunjenje ovog zahtjeva bi dovelo do optimizacije infrastrukture, ukidanja općinskih udruženja i otvaranja po jedne općinske kancelarije jedinstvenog udruženja.
Obrazloženje:
Trenutno je u Kantonu Sarajevo registrovano cca 200 boračkih udruženja od čega je samo onih koje čine tzv. koordinaciju boračkih udruženja i HVO koje se redovno finansiraju iz budžeta Kantona Sarajevo i pojedinih općina cca 130, što čini ogroman administracijski aparat koji ne služi nikome osim malom broju pojedinaca. Neophodna je reforma u smislu da se oformi mala i efikasna administracija koja će objedinjavati sve boračke kategorije. Općinske kancelarije jedinstvenog udruženja, čije osnivanje zahtijevamo, bi bile smještene tik uz Općinsku službu za boračka pitanja i imale bi ulogu da olakšaju i pomognu svim pripadnicima boračke populacije koji imaju prebivalište u toj općini. Kancelariju bi činla 2-3 uposlenika, a finansiranje uposlenika bi se vršilo iz budžeta Kantona Sarajevo. Njihova dužnost bi bila i koordinacija aktivnosti oko projekata namijenjenih boračkoj populaciji sa općinskim službama. Jedinstveno udruženje treba da ima ažuriranu bazu podataka korisnika te da redovno obavještava korisnike o njihovim pravima.
4. Plenum građana i građanki Sarajeva, Kantona Sarajevo, zahtijeva reorganizaciju Zavoda/Službe za zapošljavanje KS na način da se formira poseban sektor za podršku razvojnim projektima koji imaju za cilj zapošljavanje pripadnika boračke populacije.
Obrazloženje:
Zahtijevamo da se udruže sredstva Ministarstva za boračka pitanja, Ministarstva privrede, Ministarstva za rad i socijalnu politiku i Zavoda za zapošljavanje Kantona Sarajevo te da se od tih sredstava oformi fond koji bi finansirao razvojne projekte boračke populacije koji imaju za cilj zapošljavanje i samozapošljavanje pripadnika boračke populacije i članova njihovih porodica. Kontrolu rada i provedbe projekata bi vršila komisija tih navedenih institucija i jedna nezavisna eksterna komisija.
5. Plenum građana i građanki Sarajeva, Kantona Sarajevo, zahtijeva da Ministarstvo za boračka pitanja Kantona Sarajevo javno objavi spiskove pojedinaca i udruženja koji su dobili bilo kakav vid pomoći iz budžeta Kantona Sarajevo (donacije, stanovi, građevinski materijal, školovanje djece, profesionalna rehabilitacije/prekvalifikacija/dokvalifikacija, banjsko/klimatsko liječenje, u periodu od 1996. godine do danas.
Obrazloženje:
Smatramo da su se do sada vršile razne malverzacije i zloupotrebe pri ostvarivanju prava na pomoć pri realizaciji navedenih aktivnosti koje je Vlada Kantona Sarajevo realizovala preko Ministarstva za boračka pitanja kao i drugih ministarstava u Kantonu Sarajevo. Znamo da su pojedina lica više puta ostvarivala pojedina prava dok veliki boroj drugih nije nikada ostvario niti jedno. Kako bi se izvršio uvid u dosadašnje aktivnosti, te u budućnosti pravednije pristupilo ostvarivanju prava svih boraca u Kantona Sarajevo, neophodno je objaviti navedene spiskove i utvrditi stvarno stanje.
6. Plenum građana i građanki Sarajeva, Kantona Sarajevo, zahtijeva da se javno objave narativni i finansijski izvještaji boračkih udruženja i pojedinaca o utrošku dobijenih sredstava iz budžeta Kantona Sarajevo u periodu od 1996. godine do danas, te da se počinioci uočenih zloupotreba procesuiraju kao i oni koji nisu vršili nadzor nad takvim načinom trošenja budžetskih sredstava.
Obrazloženje:
Opštepoznata je činjenica da su potrošeni ogromni novci bez ikakvog rezultata u poboljšanju socio-ekonomskog statusa boračke populacije. Kako bi se došlo do konkretnih podataka o načinu utrošenja budžetskih sredstava neophodno je objaviti narativne i finansijske izvještaje. Isti se mogu koristiti i kao dokazi za podizanje tužbi i krivičnih prijava pred nadležnim institucijama u slučaju da se uoče zloupotrebe.
7. Plenum građana i građanki Sarajeva, Kantona Sarajevo, zahtijeva da se predstavnicima Grupe za boračka pitanja Plenuma građana i građanki Sarajeva, Kantona Sarajevo, omogući učestvovanje u radu komisija za ocjenu pristiglih aplikacija po osnovu javnih poziva koje raspisuje Ministarstvo za boračka pitanja, u svojstvu posmatrača.
Obrazloženje:
Obzirom da se najviše malverzacija i zloupotreba dešava upravo u radu komisija, neophodan je monitoring od strane nezavisnog tijela kojeg čine predstavnici boračke populacije. Dosadašnje komisije su bile pod političkim utjecajem, kao i utjecajem tzv. Koordinacije boračkih udruženja Kantona Sarajevo koje su upravo zbog zlooupotreba u proteklih 18 godina i izgubile povjerenje boračke populacije.
Plenum građana i građanki Sarajeva
Saopćenje za medije
7.3.2014.
aktuelno.ba
Komentari
Komentara
