Behram-begova medresa u Tuzli, ove godine obilježava 390 godina postojanja i najstarija je odgojno-obrazovna ustanova na području sjeveroistočne Bosne i Hercegovine.
340 generacija svjedoče da je medresa odgojno-obrazovna ustanova u kojoj se prema riječima direktora Ahmeda Hatunića teži najvišim stepenima obrazovanja, a ilustracije radi stari polaznici medrese su recimo znali tri jezika, pisali tri različita pisma i bili temelj izgradnje savremenog modernog društva.
U svojoj skoro četiri stoljeća dugoj tradiciji, Behram-begova medresa uvijek je imala važnu društvenu i obrazovnu ulogu, a u posljednjih nekoliko godina uzastopno je najbolja škola u rangu gimnazija u Tuzlanskom kantonu.
˝Prošlo je 390 godina, skoro četiri stoljeća, od prvog pisanog spominjanja Behram-begove medrese, što znači da je ova ustanova i mnogo starija, te je radila i prije 1626. godine, vjerovatno pod nazivom Atik medresa. Taj podatak govori o kontinuitetu školovanja Bošnjaka na ovim prostorima, a poznato je da su nastavu u medresi pohađali vrlo kompetentni učenici. Ujedno, ovo je i dokaz da su govorili tri jezika plus bosanski kao maternji i pisali na tri pisma, odnosno arebicom, latinicom i ćirilicom˝, izjavio je na današnjoj konferenciji za medije Ahmed Hatunić, direktor Behram-begove medrese.
Ahmed Hatunić – direktor medrese
Hatunić se osvrnuo i na period poslije Drugog svjetskog rata, kada je prekinut rad medrese.
˝Uredbom tadašnjeg Narodnog odbora Općine Tuzla 15. januara 1949. godine prekinut je odgojno-obrazovni proces i učenici se nakon zimskog raspusta više nisu vraćali u ovu školu, mada su školovanje, oni koji su to željeli, nastavili u drugim ustanovama˝, naveo je.
Inače, o Behram-begovoj ličnosti ne zna se gotovo ništa, a radi se na pokušaju pronalaska bilo kakvih dodatnih pisanih tragova.
˝O Behram-begu ima vrlo malo podataka. Čini se da on nije želio biti poznat po onome šta je i ko je on bio i šta je radio. On je legator kompleksa Behram-begove Atik ili Šarene džamije i mekteba, a ostavio je imovinu, nekretnine i udjele u slanoj vodi za održavanje medrese i džamije. No, sve je to oduzeto i nestalo u periodu kada je i ukinuta medresa, a kada je njen rad ponovo pokrenut 6. oktobra 1993. godine, medresa je radila bez vlastite imovine, u iznajmljenim prostorijama. Medresa i danas djeluje na drugoj lokaciji od one koja se nalazila pored Šarene džamije, na Skveru. Postoji ozbiljna inicijativa da se historijski kompleks obnovi prema izgledu od prije Drugog svjetskog rata˝, izjavio je Hatunić.
Ahmed Hatunić – direktor medrese
Behram-begovu medresu danas pohađa 518 učenika i učenica u 16 odjeljenja i oni u ovoj ustanovi imaju cjelodnevni boravak.
˝Imajući u vidu rezultate Pedagoškog zavoda Tuzlanskog kantona, ova se medresa etablirala kao jedna od najuspješnijih škola u tuzlanskoj regiji. U 11 segmenata rada, medresa je u posljednjih šest godina najbolja od 33 srednje škole i osam gimnazija u Tuzlanskom kantonu. Neću reći da smo najbolji u svemu, jer uvijek ima prostora za napredovanje, ali svi naši uspjesi također pripadaju cjelokupnom školskom sistemu Bosne i Hercegovine˝, rekao je Mensur Husić, pomoćnik direktora za nastavu u Behram-begovoj medresi.
Mensur Husić, pomoćnik direktora za nastavu u Behram-begovoj medresi
– Medresu je osnovao tuzlanski vakif Behram-beg 1626. godine i ona je kao takva, u kontinuitetu, radila do 1949. godine kada je zatvorena od strane tadašnjeg komunističkog režima. Tada je imala 100 učenika i bila je to škola internatskog tipa organizacije odgojno-obrazovnog procesa,
Do 1949. godine, a naročito između dva svjetska rata, medresa se, ističe dr. Husić, razvila u prestižnu školu.Do 1949. godine, a naročito između dva svjetska rata, medresa se, ističe dr. Husić, razvila u prestižnu školu.
