Hrvić: Zakon o doprinosima FBiH će biti reformski ako dobijemo zakonsku garanciju o nastavku smanjenja doprinosa u narednim godinama

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine usvojila je i u parlamentarnu proceduru uputila prijedloge zakona o doprinosima i o porezu na dohodak FBiH.  Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine insistira da se uz najavljeno smanjenje stope doprinosa sa sadašnjih 41,5 posto na 32,5 posto i proširenje poreske osnovice, jer se Prijedlogom predviđa oporezivanje kompletne plaće, Vlada FBiH zakonski obaveže na postepeno smanjenje stopa doprinosa u narednim godinama, u skladu sa rastom javnih prihoda. Zašto je poslodavcima smanjenje stopa doprinosa u narednom periodu bitno, kako će se ove odredbe ukoliko budu usvojene odraziti na plaće, o prijedlozima Vlade FBiH vezanim za izmjene Zakona o porezu na dohodak FBiH govori Rusmir Hrvić, predsjednik Uprave AS Group i direktor AS Holdinga.

PITANJE: Zašto se Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine protivi usvajanju izmjena i dopuna Zakona o doprinosima FBiH prema kojemu bi doprinosi sa postojećih 41,5 posto bili smanjeni na 32,5 posto?

ODGOVOR: Udruženje poslodavaca FBIH se ne protivi usvajanja izmjena i dopuna Zakona o doprinosima FBiH. Ali, kao Udruženje insistiramo da se daju zakonske garancije da će se i u narednih četiri-pet godina vršiti smanjenje stopa doprinosa u skladu sa rastom javnih prihoda do željenih 28 posto. Činjenica jeste da je Vlada FBiH umjesto ranije predloženih 33,5 posto, sada spustila doprinose na 32,5 possto, ali je isto tako činjenica da više neće biti neoporezivih dijelova plaće, poput toplog obroka, prijevoza i regresa kao što je do sada bio slučaj. Dakle, sada će sva davanja radnicima biti opreziva. Da se razumijemo, poslodavci se zalažu za oporezivanje kompletne plaće, ali onda će realno smanjenje doprinosa biti manje od ovih devet posto, jer se proširuje poreska osnovica. Ono što je jako bitno istaknuti jeste da će predloženim zakonskim rješenjima dodatno biti opterećene najniže plaće, a znamo da su najniže plaće u realnom sektoru, dok će najviše plaće, one u finansijskom sektoru i javnim preduzećima biti najviše rasterećene.

PITANJE: Zašto je UPFBiH bitno da se zakonski regulira pitanje smanjenja stopa doprinosa u skladu sa rastom javnih prihoda u narednom periodu?

ODGOVOR: Svjedoci smo da javni prihodi iz godine u godinu bilježe značajan rast. Nedavno je direktor Porezne uprave FBiH Šerif Isović izjavio da su javni prihodi u 2018. U odnosu na 2014. godinu porasli za 1,4 milijarde KM. Prije nekoliko dana je objavljena informacija Uprave za indirektno oprezivanje da je uplata PDV-a u prvih devet mjeseci ove godine gotovo sedam posto veća u odnosu na isti period lani. Javni prihodi kontinuirano rastu, ali niti jedna KM od tih sredstava nije vraćena privredi, koja je najveći generator rasta javnih prihoda. Upravo je iz UPFBiH naznačeno da bi se stope doprinosa smanjivale u skladu sa rastom javnih prihoda. Dakle, ako nema rasta javnih prihoda, nema ni smanjenja stopa doprinosa. Jer ne želimo ni na koji način ugroziti prihode budžeta i vanbudžetskih fondova. Ali smatramo da se dio rasta javnih prihoda treba vratiti privredi.

PITANJE: Šta bi prihvatanje takve odredbe od strane Paralmenta FBiH značio za poslodavce, ali i uposlenike?

ODGOVOR: Iz UPFBiH smo jasno rekli da smo se spremni i zakonski obavezati da procenutalno povećamo minimalnu plaću u FBiH za onoliko koliko budu iznosila smanjanja opterećenja na plaću.  Moram napomenuti da su poslodavci u FBiH i do sada povećavali plaće uposlenicima, usprkos izuzetno visokim porezima i doprinosima, ali bi nam ova rasterećenja dala veći prostor za dalje povećanje plaća, ulaganja u nove tehnologije, otvaranje novih radnih mjesta. I ono što je bitno, značajno bi se smanjila i siva ekonomija. Jer sa nižim porezima i doprinosima, smanjit će se isplate „naruke“ koje su sada itekako prisutne. I naravno, stvorit ćemo ambijenit u kojemu ćemo mladima stvoriti uvjete da ne odlaze iz BiH, jer će za svoje znanje i sposobnosti biti kvalitetno plaćeni u skladu sa važećim zakonima.

PITANJE: Od predstavnika Vlade FBiH se može čuti da bi dodatna smanjenja davanja na plaće poljuljalo jedva uspostavljenu stabilnost budžeta i vanbudžetskih fonoda. Koliko je ta opasnost realno?

ODGOVOR: Radeći na setu poreskih zakona u okviru „Inicijative 20+5+6“, zakonskim prijedlozima i inicijativama koje je predložilo UPFBiH s ciljem rasterećenja privrede i poboljšanja poslovnog ambijenta, naročito smo vodili računa o stabilnosti budžeta i vanbudžetskih fondova. Svako zakonsko rješenje koje smo predložili zasnovano je na realnim pokazateljima i mogućnostima. Naš prijedlog za Zakon o doprinosima bio je da doprinosi iznose 31,5 posto, uz postepeno smanjenje doprinosa u narednih nekoliko godina do 28 posto. I naše kalkulacije su pokazale da sa tih 31,5 posto ne bi došlo do destabilizacije budžeta i vanbudžetskih fondova, naročito ako imamo na umu stalni rast javnih prihoda. Sa predloženih 32,5 posto, bez zakonske garancije o smanjenju doprinosa u narednim godinama u skladu sa rastom prihoda, dobit ćemo zakon koji će nas svrstati u evropski prosjek kada su u pitanju opterećenja na plaže. Sa zakonskom odredbom da će se doprinosi smanjivati u narednim godinama u skladu sa rastom javnih prihoda, dobit ćemo pravi reformski zakon, koji će zaista značiti rasterećenje privrede,  povoljniji poslovni ambijent, više investicija kako stranih, tako i domaćih i što je izuzetno bitno veće plaće koje generiraju veću potrošnju, a samim time i veće prihode od PDV-a.

PITANJE: Vlada FBiH je predložila i Zakon o porezu na dohodak prema kojemu bi bile neoporezive plaće od 800 KM, a sve preko toga bi se oporezivalo stopom od 13 posto. Iz UPFBiH nisu bili zadovoljni i ovim rješenjima Vlade FBiH. Zašto?

ODGOVOR: Opet se radi o parcijalnim rješenjima. Predlažući set poreskih zakona, UPFBiH je dostavilo prijedlog izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak FBiH, prema kojemu bi neoporezivi dio plaće iznosio 1.000 KM, a ostatak plaće bi bio oprezovan stopom od 15 posto. Isto tako smo predložili i Zakon o porezu na dobit FBiH u kojemu smo tražili da se reinvestiranje oslobodi plaćanja poreza na dobit, kao što je to u većini zemalja regiona i EU, a da se uvede porez od 10 poreza na dividendu, koja do sada nikako nije bila oporezvana. Vlada FBiH je svojim prijedlogom Zakona o porezu na dohodak FBiH uvela plaćanje 10 posto poreza na dividendu. O izmjenama i dopunama  Zakona o porezu na dobit FBiH u smislu oslobađanja plaćanja poreza na dobit u slučaju reinvestiranja. A to je ono na čemu insistiraju poslodavci. Dakle, nismo protiv poreza na dividendu, ali pod uvjetom da se u isto vrijeme donesu i izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit i reinvestiranje oslobodi plaćanja ovog poreza.

aktuelno.ba

Komentari

Komentara