-
Ministar Gazdić u radnoj posjeti biblioteci Behram-beg - 5 hours ago
-
MUP TK: Održan okrugli sto „Nacrt zakona o oružju i municiji TK“ - 9 hours ago
-
Održana konferencija za novinare povodom 15. tuzlanskih neuroloških susreta - 13 hours ago
-
FZZZ: Javni poziv „Tražim poslodavca 2024“ biće otvoren od 13. do 15. maja - 13 hours ago
-
Tokom vikenda iz saobraćaja isključeno ukupno 31 vozač, izdato 176 prekršajnih naloga - 13 hours ago
-
Poziv na info sesiju „Dijaspora invest“ koju organizuje USAID u suradnji sa Gradom Tuzla - 13 hours ago
-
Predložena mjera pritvora za Zekerijaha Smajića (54) nastanjenog u Tuzli - 13 hours ago
-
Održana vanredna sjednica Vlade TK - 13 hours ago
-
Odgađa se akcija čišćenja dijela obale jezera Modrac - 13 hours ago
-
O razvoju digitalizacije obrazovanja ministar Omerović razgovarao sa predstavnicama UNICEF-a - 1 day ago
Hag: Počinje žalbeni pretres Karadžiću
Žalbeni pretres u predmetu protiv Radovana Karadžića počinje danas pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove, koji je naslijedio Haški tribunal.
Pretres, koji će trajati dva dana, počet će uvodnom riječju predsjedavajućeg sudije u tom predmetu Teodora Merona (Theodor Meron), nakon čega će Karadžić i tužilaštvo iznijeti usmene argumente o žalbi, saopćeno je iz Haga.
Radovan Karadžić uložio je u decembru 2016. godine žalbu Haškom tribunalu na presudu, kojom je osuđen na 40 godina zatvora zbog genocida u Srebrenici i zločina protiv čovječnosti u Bosni i Hercegovini.
Odbrana se nada da će uspjeti da dokaže nepostojanje veze Karadžića sa dešavanjima u Srebrenici, što bi, kako ocjenjuju, uticalo na visinu presude.
Sudsko vijeće Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u svojoj presudi izrečenoj 24. marta 2016. osudilo je Radovana Karadžića, bivšeg predsjednika Republike Srpske i vrhovnog zapovjednika njenih oružanih snaga, na 40 godina zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja rata koje su počinile srpske snage tokom oružanog sukoba u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995.
Karadžić je osuđen za genocid u regiji Srebrenice u 1995. zbog progona, istrebljenja, ubistava, deportacije, nečovječnih akata (prisilnog izmještanja ljudi), kampanje terora, nezakonitih napada na civile i uzimanja talaca. Oslobođen je optužbe za genocid u drugim općinama u Bosni i Hercegovini. Vijeće je ustanovilo da je Karadžić počinio te zločine učešćem u združenom zločinačkom pothvatu.
Združeni zločinački pothvat, koji je postojao između oktobra 1991. i novembra 1995. godine, uključivao je zajednički plan trajnog uklanjanja Bošnjaka i Hrvata s teritorija pod vlašću Srba i kroz činjenje zločina u općinama širom Bosne i Hercegovine.
Suđenje je pokrenuto 26. oktobra 2009. i trajalo je ukupno 499 sudskih dana tokom kojih je izloženo 11.500 dokaznih materijala. Sudsko vijeće saslušalo je svjedočenja ukupno 586 svjedoka od kojih je 337 pozvalo tužilaštvo, 248 odbrana i jednog Sudsko vijeće.
U skladu s članom 2 prelaznih odredbi Mehanizma, 22. jula 2016. godine obje strane podnijele su žalbe protiv presude ICTY pred Mehanizmom. Strane su 5. decembra 2016. podnijele sažetke žalbi, a njihovo razmatranje je zaključeno 6. aprila 2017. godine.
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda uspostavilo je 22. decembra 2010. Mehanizam, kako bi preuzeo brojne ključne funkcije Međunarodnog krivičnog suda za Ruandu i ICTY nakon dovršenja njihovih mandata, uključujući i dovršenje ograničenog broja slučajeva naslijeđenih od dva tribunala.
BHRT