Reha Centar

Građani BiH po obrazovanju najgori u regionu!

Svega 8,3 godine školovali su se, u prosjeku, bh. građani i po ovom kriterijumu BiH zauzima najgoru poziciju u regionu.

Naime, u Nacionalnom izvještaju UNDP-a o humanom razvoju navodi se da su se Slovenci u prosjeku školovali 11,7 godina, Crnogorci 10,5, stanovnici Albanije 10,4 godine, Srbije 10,2, a Hrvatske 9,8 godina.

“Sasvim je jasno da su ukupni postignuti rezultati obrazovanja u BiH niski u odnosu na regiju”, ocjenjuju autori spomenutog izvještaja.

Aleksandra Nikolić, profesorica na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu u Sarajevu, koja je učestvovala u izradi ovog UNDP-ovog izvještaja, podsjeća da smo, za vrijeme proteklog rata u BiH, bili u hibernaciji, koja je, u postratnom periodu, prerasla u poluhibernaciju, u kojoj smo čekali hoće li se promjene dogoditi ili, pak, neće.

“Stalno stojimo u mjestu, dok drugi idu, što znači da zaostajemo za ostalima. U tom kontekstu, porazna je činjenica da je prosječan broj godina školovanja u BiH nešto veći od osam”, ocjenjuje Nikolićeva.

Ona kaže da modernizacija zahtijeva da budemo obrazovani, kako bismo bili spremni za ono što dolazi, a što će, moguće je, biti i teže nego što je to slučaj danas.

“Ako ništa drugo, morate da imate bar srednje obrazovanje kako biste znali gdje je suština promjene, te kako u toj promjeni da se uklopite i nađete put koji će vas odvesti u napredak”, naglašava Nikolićeva.

Razočaran je spomenutom statistikom i Žarko Kovačević, direktor Srednje škole “Sokolac” iz Sokoca, koji kaže da se iz svega može izvući katastrofalan zaključak.

“Ne može biti krivo naše nasljeđe, odnosno ono što se dešavalo prije 70 ili 80 godina. Zemlja smo u tranziciji, trebalo bi da prioritet bude na obrazovanju, kako bismo išli naprijed. Prosto ne mogu da vjerujem da je prosjek godina školovanja u BiH tako nizak”, naglašava Kovačević, koji je i član Predsjedništva Aktiva direktora srednjih škola RS.
Prema njegovim riječima, obrazovanje je najbitnije za prosperitet svake države, pa i BiH.

“U našoj školi bilo je slučajeva da se djevojčice, njih možda pet, udaju prije nego što su školu završile. Ali, srećom, nastavile su naknadno školovanje”, napominje Kovačević.

Žao je i Draganu Gnjatiću, predsjedniku Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS, što smo, kada je riječ o prosjeku godina školovanja, na tako niskim granama. On zbog toga poručuje da bi vlast trebalo da povede računa o ovom problemu.

“Imamo one koji nisu uopšte išli u školu. Bar oni do 40 godina bi trebalo da idu u škole za odrasle”, kaže Gnjatić.

Inače, iz UNDP-a podsjećaju da UNICEF-ova statistika pokazuje stopu upisa u srednje škole od 89 odsto u BiH (u 2010. godini), ali mnoga od ove djece, koja se upišu u srednju školu, odustanu ili ne maturiraju.

Ističe se da je, na primjer, korištenje računara sve raširenije među mladima u BiH, ali da se ta vještina uči uglavnom u srednjoj školi i nakon nje.

Koliko su se, u prosjeku, školovali građani država u regionu

Slovenija 11,7

Crna Gora 10,5

Albanija 10,4

Srbija 10,2

Hrvatska 9,8

Komentari

Komentara