Da li će Hercegovinu pogoditi američka hladna fronta?

Brojni meteorološki zavodi, što privatni što državni, zadnje dvije godine aktivno najavljuju ‘najhladniju zimu u posljednjih 1000 godina’ te ‘najhladniju u posljednjih 100 godina”.

Krajem 2012. godine brojni svjetski meteorolozi najavljivali su najhladniju zimu u posljednjih 1000 godina, što je dodatno preplašilo stanovnike Hercegovine jer su početkom te godine doživjeli pravi snježni kaos.

Ovogodišnju zimu, u kojoj krajem prosinca i početkom siječnja još uvijek ispijamo kave na terasama kafića upijajući sunce na ugodnih 15 stupnjeva, najavili su kao najhladniju u posljednjih 100 godina.

Neozbiljne dugoročne prognoze kod ljudi mogu samo izazvati nepotrebnu paniku, dok se prognostičari nakon ‘promašaja’ pokušavajući opravdati naglom promjenom vremena ili pak nekim drugim okolnostima.

O mogućem snijegu u Hercegovini ove zime, o promašajima dugoročnih prognoza te o novom plašenju ljudi dolaskom hladne fronte iz Amerike u Hercegovini, za Bljesak.info govorio je širokobriješki profesor zemljopisa i povijesti, Marko Marušić, koji se u slobodno vrijeme bavi meteorologijom, a koji je prognozirao veliki snijeg 2012. godine.

”Najveća meteorološka glupost je to što će iz Amerike u Hercegovinu doći hladna fronta, to je po zakonima fizike nemoguće! Jer trebala bi naglo oslabiti Islandska ciklona da bi stvorila put prodiranja te hladne fronte iz Amerike, i ako bi se to dogodile, ona bi opet oslabila te bi već do zapadne obale Europe u potpunosti nestala. Pod ovakvim uvjetima ne može prodrijeti taj hladan zrak zato što Islandska ciklona s njene prednje strane stalno nama donosi toplo vrijeme. I sad se događa to da Skandinavija u zadnjih 100 godina proživljava najtopliju zimu,” u početku nam govori Marušić.

”Europa se zadnjih mjesec dana nalazi na prednjoj strani ciklone i dok je god takvo stanje, prava zima neće moći doći na naše prostore. Krajem siječnja se očekuje manja promjena rasporeda zračnih masa u Europi, svake godine se to događa u to vrijeme gdje se spušta tzv. Sibirska anticiklona, ona nekada dođe do Španjolske, a nekada ‘ostane’ u Ukrajini,” nastavlja Marušić.

”Kad oslabi Islandska ciklona tada se stvaraju anticiklonalni blokovi nad Islandom i Grenlandom koji guraju polarni ili arktički zrak duboko na euroazijsko kopno. Kada taj zrak dođe u Sredozemlje stvara se snižen tlak, Sredozemna ciklona, a taj se scenarij dogodio 2012. godine kada je Hercegovinu prekrio rekordno visok snijeg. Kada centar ciklone bude iznad Tirenskog mora tada dolazi do prodiranja vrlo hladnog zraka sa sjevera Europe, događaju se ”zime stoljeća”, što se 2012. godine dogodilo kod nas. Onako velik snijeg je zadnji put u Hercegovini pao 1956. i 1929. godine te je prava rijetkost da se tri uzastopne iste ciklone stalno razvijaju na istom području,” objašnjava nam Marušić.

”Za sada, zime još nema na vidiku, sljedećih deset dana sigurno neće biti snijega u Hercegovini, možda vrlo malo snijega bude u planini, i to u kombinaciji kišnih i snježnih dana te će skijaška sezone biti aktivna tek u veljači. Postoje dva scenarija; moguće je slabljenje Islandske ciklone i prodora s Antlantika, a to je da će drugi mjesec biti hladan bez padalina ili pak hladan s padalinama. Nemojte se iznenaditi ako ovo bude najtoplija zima u zadnjih sto godina”, prognozira Marko Marušić.

”Modeli za sada još nisu pozitivni što se tiče snježnih padalina u Hercegovini, nešto se nazire krajem siječnja i početkom veljače. Prema svim modelima, snijeg svake godine u Hercegovini pada u veljači, a postoji scenarij da se ponovi 1956. godina kada je taj mjesec bio izuzetno hladan. Sve u svemu očekuje se da će barem skijališta u veljači moći raditi, a to se odnosi na naša skijališta Blidinje, Kupres, Jahorina, Bjelašnica. Jedan prognostičar govori da bi se ova zima mogla produžiti u ožujak, čak i u travanj, što bi bilo jako loše za poljoprivredu. U nas je do sad zima bila malo iznad prosjeka toplija, ali u zapadnoj Europi je ovo zasigurno jedna od najtoplijih u zadnjih 100 godina, pogotovo u Skandinaviji,” pojašnjava Marušić.

”Naveo bih kardinalne pogreške naših meteorologa, jer teško se može prognozirati na dugoročno. Najviše se može prognozirati do mjesec dana, dok je najbolje do dva tjedna. A najsigurnije prognoze vremena su one koje se odnose na sljedeća dva do tri dana, no vrijeme je prevrtljivo te se i to može preokrenuti u svega nekoliko sati,” upozorava Marušić.

”Sjećam se prognoza kada je bio velik snijeg u Širokog Brijegu, po svim modelima on je trebao padati do ponoći, no on je prestao tog dana u 15 sati, a kakav bi kao nastao da se prognoza ostvarila, ne bih volio ni zamišljati,” nadovezao se ljubitelj meteorologije na prethodno upozorenje.

”Ima jedna zanimljivost, kada je na Aljasci jako hladno, onda na našim područjima također bude izuzetno hladno, a sve je u rasporedu masa. 2012. godine kada je Hercegovinu paralizirao snijeg, tada je na Aljasci izmjerena rekordna visina snijega.”

”Ovime apeliram svim meteorolozima da ne izlaze s dugoročnim prognozama, da ne plaše narod, i još jednom ponavljam da kod nas nije moguć scenarij koji je pogodio Ameriku ovih dana,” zaključio je profesor Marko Marušić.

Komentari

Komentara